Polipi se dele na neneoplastične i neoplastične Foto: Shutterstock
Polipi debelog creva su različite veličine i uglavnom su dobroćudne promene, bez mogućnosti širenja na druge organe. Određeni polipi, posebno oni nešto većih dimenzija, ako se ne odstrane na vreme, mogu posle izvesnog vremena da prerastu u rak debelog creva. Većina polipa je ipak benigna, doktori putem kolonoskopije uklanjaju sumnjive polipe pre nego što se pojave maligne promene.
Polipi su tkiva koja „štrče” u unutrašnji prostor creva, različitih su veličina i oblika. Najčešće su mali, lako izdignuti iznad nivoa sluznice ili na peteljci koja je duža ili kraća. Kolonoskopija je „zlatni standard“ i dijagnostička i terapeutska metoda – na ovaj način može da se otkrije polip i tokom same procedure ukloni. Takav polip zatim se šalje na patohistološku analizu koja pruža informacije o tipu polipa, postojanju displazije ili karcinoma.
Polipi mogu da se razviju na unutrašnjem delu sluznice debelog creva ili rektuma. Razlikuju se po obliku i veličini. Stručnjaci navode da čak 15 do 40 odsto odraslih može da ima polipe, češći su u starijem životnom dobu.
– Polipi se dele na neneoplastične i neoplastične. Neneoplastični ili hiperplastični su mali, manji od 5 mm, velika je verovatnoća da nikada neće postati kancerogeni. Neoplastični polipi imaju kancerogeni potencijal. Adenomi ili sesilni nazubljeni polipi su neoplastični, ne znače rak, ali se smatraju prekanceroznim izraslinama. Ako dovoljno drugo rastu unutar debelog creva mogu da prerastu u rak, takozvani adenokarcinom, zato se uklanjaju tokom kolonoskopije – kaže hirurg dr Haddon Pantel, Yale Medicine.
Rak je zloćudni tumor koji se javlja usled abnormalnog rasta ćelija koje imaju mogućnost da se proširi i na ostale delove tela.
– Tkivo debelog creva ispunjeno je mnoštvom ćelija, i to jedno od objašnjenja velikog broja karcinoma debelih creva – objašnjava dr Pantel.
Stručnjaci ponavljaju da nisu svi kolorektalni polipi prekancerozni, ali i dodaju da neki imaju taj potencijal. Procenjuje se da 5 do 10 adenoma može da preraste u karcinom.
– Višestruki ili veliki polipi sastavljeni od veće mase ćelija imaju veću mogućnost da prerastu u rak. Duže se razvijaju i duže su izloženi mogućim ćelijskim promenama – navodi doktor.
Većina polipa se razvija u starijem životnom dobu, ali postoje i nasledne komponente, kada je veća verovatnoća da će bliski rođaci u jednoj porodici razviti karcinom debelog creva. Linčev sindrom povećava rizik od pojave karcinoma i prenosi se sa roditelja na decu. U porodicama sa ovim sindromom ima više slučajeva raka debelog creva, endometrijuma i drugih vrsta kancera. Linčev sindrom može da uzrokuje pojavu raka u ranijoj životnoj dobi, pa bi osobe sa ovim sindromom trebalo da se testiraju kako bi na vreme uočile moguće promene i počeli lečenje.
Ukoliko se tokom kolonoskopije primete sumnjivi polipi oni će biti uklonjeni i neće moći da dođe do raka. Lekar tokom pregleda plasira kolonoskop kroz analni kanal i uvodi ga u debelo crevo. Vazduh se ubacuje u crevo koje se širi i na taj način omogućava prolazak aparata i vizuelizacija. Ovaj čin je neprijatan, a i bolan za neke pacijente, pa se pregled uglavnom radi u sedoanalgeziji. Polipi se zatim šalju patologu na analizu koja će da utvrdi da li polipi prekancerozni ili nisu.
– Rezultati kolonoskopije su obično dostupni u roku od pet do sedam radnih dana, čak i brže . Ovo je trenutak kada moramo dobro da saslušamo doktora koji će uglavnom preporučiti dalje praćenje. Moguće je da će lekar ako je bilo više polipa, ili jedan veći polip, savetovati češće preglede. Neki će pacijenti morati na ponovnu kolonoskopiju u roku od 5 godina, neki za 3, a pojedini i posle jedne godine – kaže dr dr Pantel.
Drugi dijagnostički testovi za rak debelog creva su manje invazivni, uključujući virtuelnu kolonoskopiju. CT kolonografija, ili virtuelna kolonoskopija je dijagnostička procedura tokom koje stručnjak može da otkrije polip ili karcinom. Smatra se da ovaj pregled omogućava detaljniji uvid stručnjaka u izgled mekih tkiva i krvnih sudova.
Fekalni imunohemijski test (FIT), koji može da otkrije krv u stolici i prve znakove bolesti. Test je brz, jednostavan i jeftin, radi ga pacijent sam u kućnim uslovima, potom rezultate pregleda lekar. Ukoliko je test pozitivan osoba se upućuje na kolonoskopiju kako bi se ustanovio pravi uzrok krvarenja.
Doktor objašnjava da su zbog nezdravog načina ishrane i drugih faktora neke osobe u većem riziku. Rak debelog creva je sve zastupljeniji i kod mlađih osoba, pa se savetuje prva kolonoskopije posle 45 godine, ili i ranije.
Polipi su uglavnom bezopasni, ali i pored toga što obično ne izazivaju nikakve simptome mogu da budu potencijalno kancerogene promene. Bitno je da se u nekim situacijama što pre javim lekaru, posebno ako primetimo krv u stolici, promene kada je u pitanju učestalost pražnjenja creva, bol u stomaku, bolne grčeve koji ne prolaze, ili ako dođe do neobjašnjivog gubitka telesne težine, anemije.