Naslovna / Zdravlje

Zašto se rak ponekad vrati: Strah koji svi razumemo, i istine koje pomažu

Priredio/la: V.St.|15:00 - 22. 05. 2025.

Za mnoge koji su pobedili rak, period koji dolazi nije uvek lak – tiha neizvesnost, pitanje koje ne da mira: „Šta ako se vrati?“ Neki odgovori mogu pomoći da strah bude manji, a razumevanje veće

rak se vrati Nije da lekovi ne deluju. Oni ubijaju ćelije koje se dele. Ali rak je, na neki način, pametan Foto: Shutterstock

Jedna od najvećih briga nakon što se lečenje završi jeste: Šta ako se rak vrati? I to je strah koji niko ne može da izbriše jednim odgovorom, ali možemo pokušati da ga razumemo, i da u tom razumevanju nađemo malo više mira.

Rak se može vratiti – ali ne zato što ste vi negde pogrešili

Ponekad se bolest vrati iako je sve urađeno „kako treba“. I operacija, i zračenje, i hemoterapija. I vaše poverenje, i vaša snaga, i borba… A opet, posle meseci ili godina – lekar kaže ono što niko ne želi da čuje.

Zašto se to dešava?

Zato što ćelije raka ponekad prežive sve lekove kojima ih „ubijamo”. Nisu vidljive na snimcima, ne prave tegobe, tiho čekaju. Možda su već bile u nekom drugom delu tela, sitne, neprimetne – ali dovoljno dugo „žive“ da, vremenom, ponovo krenu da rastu. Ni vi, ni lekari niste mogli da znate. I niste krivi.

Posle operacije, posle terapije… ostaje neizvesnost

Operacija je danas zlatni standard u lečenju većine karcinoma. Hirurzi urade sve što mogu da uklone tumor. Ali ni najpreciznija ruka ne može da garantuje da baš nijedna ćelija nije ostala. Zato se, često, posle operacije nastavlja lečenje – hemoterapijom, zračenjem, hormonima ili ciljanom terapijom. To se zove adjuvantno lečenje, i ideja mu je da „očisti“ ono što se ne vidi. Ali ni tada, nažalost, nema garancije. Ćelije raka su tvrdoglave, ponekad i pametnije nego što medicina očekuje. Menjaju se, prilagođavaju, postaju otporne. I kada se vrate, mi mislimo da je to poraz. A zapravo, to je deo prirode bolesti.

Lekovi koji deluju, i ćelije koje uče da ih izbegnu

Nije da lekovi ne deluju. Oni ubijaju ćelije koje se dele. Ali rak je, na neki način, pametan. Neke ćelije miruju, pa se sakriju od terapije. Neke vremenom „nauče“ kako da izbace lek iz sebe. Doslovno – imaju mali „mehanizam“ koji ih štiti, kao pumpicu koja izbacuje lek napolje.

I dok nauka pokušava da pronađe način da zaustavi tu otpornost, pacijenti, porodice, lekari – živeće sa neizvesnošću.

Izlečenje? Remisija? Šta to uopšte znači?

Reč „izlečenje“ zvuči moćno, ali lekari je retko koriste. Ne zato što ne veruju da ste dobro, već zato što žele da budu iskreni. Umesto toga, kažu „remisija“ – stanje u kojem nema znakova bolesti. Sve je mirno. I vi ste dobro. Ali u pozadini, postoji oprez. Jer niko ne može da tvrdi da se rak nikada neće vratiti.

Zato se nekad daje dugotrajna terapija, čak i kad nema vidljivog tumora. Da bi se smanjila šansa da se bolest ikada vrati. To je preventiva, dodatni korak – ne zato što se sumnja u izlečenje, već zato što se želi sigurnost.

Kako se leči rak koji se ponovo pojavi?

Lečenje raka koji se vratio – takozvani recidiv – zavisi od više faktora i prilagođava se svakom pacijentu posebno. Lekar će sa vama razgovarati o mogućim opcijama i objasniti šta možete da očekujete od terapije. U većini slučajeva cilj lečenja nije potpuno izlečenje, već kontrola bolesti, usporavanje njenog napredovanja i sprečavanje širenja.

U zavisnosti od toga kako i kada se bolest vratila, lekar može predložiti:

  • da se ponovi ista terapija koja je davana na početku,
  • hirurško uklanjanje novonastalih tumora,
  • primenu drugih citostatika ili novih kombinacija lekova,
  • promenu pristupa – uvođenje ciljane terapije ili imunoterapije.

Na izbor terapije utiču sledeći faktori:

  • Vrsta raka – različiti tipovi se leče na različite načine.
  • Vreme kada se rak vratio – ako se pojavio ubrzo nakon prethodnog lečenja, moguće je da će biti teže za kontrolu.
  • Mesto povratka bolesti – rak koji se vratio na istom mestu ili blizu prvobitne lokacije obično je lakše lečiti nego kada se proširio na udaljene organe.
  • Opšte zdravstveno stanje – jer intenzivnije terapije mogu imati ozbiljne nuspojave, važno je da se proceni koliko će vaš organizam moći da ih iznese.

Bez obzira na terapiju koju budete primali, razmislite i o palijativnoj nezi. Ona ne znači da ste „odustali“ od lečenja – naprotiv. Palijativna nega je dodatna podrška koja pomaže da lakše podnesete simptome bolesti i nuspojave terapije, kako bi kvalitet vašeg života ostao što bolji tokom lečenja.

Najteže je – živeti sa strahom

Ima dana kada vam niko ne mora ništa reći. Samo se probudite i osećate nelagodu. Uplašite se svakog bola. Izbegavate da planirate. Ne želite da pričate o budućnosti. I to je normalno. To oseća mnogo ljudi koji su prošli kroz terapiju lečenja kancera.

Za neke, ti strahovi vremenom blede. Posle dve godine – šansa da se rak vrati je manja. Posle pet – još manja. Kod nekih vrsta raka, posle deset godina, lekar može da kaže: verovatno ste izlečeni. Ali taj „verovatno“ ume da boli više nego bilo koji rezultat na papiru.

I da, ima kome da se obratite, niste sami

Ne morate sve to da nosite sami. Razgovor sa psihologom, terapeutom, ljudima koji su prošli isto – može biti spasonosan. Nije slabost tražiti podršku. To je snaga.

Ako vam treba neko ko vas ne poznaje, ali razume – postoje Udruženja i organizacije koje nude besplatno savetovanje i pomoć. A možete i samo da popričate sa nekim, bez plana, bez dijagnoza – samo da vam bude lakše.

Rak može da se vrati. Ali i vi možete (morate) da nastavite dalje. Možda oprezno, možda ne kao pre – ali sa više hrabrosti nego što verovatno mislite da imate. Jer borba nije samo bolest. Borba je i život posle nje.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo