Zašto nam ne pomažu lekovi za alergiju: Vodič koji omogućava da lakše dišemo

Vreme čitanja: oko 6 min.

Lekari kažu da previše ljudi i dalje pogrešno koristi lekove za alergiju jer čekaju da se prvo pojave simptomi - što je prekasno

Lekari kažu da previše ljudi i dalje pogrešno koristi lekove za alergiju jer čekaju da se prvo pojave simptomi Foto: Shutterstock

Lekovi za alergiju najpotreniji su nam tokom proleća, kada vazduh počinje da se zagreva, a promenljiva klima pojačava proizvodnju polena. Lekari kažu da previše ljudi i dalje pogrešno koristi lekove za alergiju jer čekaju da se prvo pojave simptomi (što je prekasno) ili se previše oslanjaju na sprejeve za nos i pilule za dekongestive.

Vodič koji će nam pomoći da lakše dišemo ove godine

Sezonska alergija je samo preterana reakcija na polen i često se naziva polenskom groznicom ili alergijskim rinitisom. Ovo stanje naše telo tretira kao opasne pretnje ove, u osnovi bezopasne reproduktivne čestice biljaka, koje širi vetar. Polen se bukvalno nalazi u vazduhu koji udišemo, pa je teško pobeći od njega.

Polen drveća je najgori u proleće, polen trava leti, a polen korova u jesen. Alergeni u zatvorenom prostoru, poput spora buđi, peruti kućnih ljubimaca ili grinja iz prašine, takođe mogu da izazovu  polensku groznicu. Naše telo oslobađa histamin, molekule koji pokreću upalu kao odbranu čime se šire krvni sudovi i proizvodi sluz kako bi se zarobili uljezi. Odatle se javlja curenje iz nosa, kijanje, svrab, suzne oči, kašalj, bol u grlu, zapušene uši, čak i umor i glavobolje.

Kako se pravilno koriste lekovi za alergiju

Dr Levi Keller, alergolog i imunolog na UCHealth kaže da oko četvrtine njegovih pacijenata zloupotrebljava dekongestive. Ankete su pokazale da se mnogi ljudi i dalje oslanjaju na tablete za dekongestive, iako lekari preporučuju nazalne steroide i antihistaminike kao prve opcije lečenja. Umesto toga, dr Keller savetuje da se slede ove smernice:

1. Ne čekajte simptome

Mnogi ljudi čekaju to prvo da se pojave simptomi - šmrkanje ili svrab u grlu pre nego što počnu da koriste lekove, što ih čini manje efikasnim, prema istraživanju objavljenom u časopisu The Journal of Allergy and Clinical Immunology: In Practice. Umesto toga, dr Keller savetuje:

- Počnite da uzimate lekove pre sezone alergija i nastavite tokom sezone kako biste sprečili razvoj simptoma, umesto da refleksno lečite simptome. Rano započinjanje uzimanja antihistaminika daje leku vremena da blokira histaminske receptore pre nego što alergeni "udare". To pomaže našem telu da ostane "ispred" pogoršanja stanja umesto da se dodatno trudi da ublaži simptome nakon što se oni pojave. Cilj je da počnete da uzimate lekove za alergiju jednu do dve nedelje pre prvog izlaganja polenu. Za većinu ljudi to znači da terapija kreće u periodu od februara do aprila za polen drveća, od aprila do početka juna za polen trava i od avgusta pa nadalje za polen korova.

2. Uverite se da imate prave lekove

Postoji tretman alergije za svaki simptom, od začepljenog nosa do suzenja očiju. Ali, to ne znači da se lekovi za alergiju trebaju uzimati po jedan leka za svaki simptom. Istraživanja pokazuju da ciljani pristup, prilagođavanje lečenja specifičnim simptomima, bolje funkcioniše.

Za najbolje rezultate koristite:

  • Dekongestive za začepljen nos
  • Antihistaminike za kijanje i svrab
  • Steroidne sprejeve za nos za ublažavanje upale u nosnim prolazima.

Neki tretmani mogu bolje da funkcionišu zajedno.

- Za umerene do teške simptome, kombinovanje nesedativnih antihistaminika sa nazalnim kortikosteroidima je efikasno - ističe dr Brian Greenberg, alergolog i imunolog u Pediatric Group of Southern California. On takođe preporučuje kombinovanje nazalnih steroidnih sprejeva i nazalnih antihistaminika za ublažavanje simptoma. Ali, dr Greenberg podseća da specifični simptomi koje ljudi dobijaju, kao i činjenica koliko ih jako pogađaju, mogu da zavise od genetskih, faktora životne sredine i imuniteta.

3. Koristite sprej na pravi način

Da li naginjete glavu unazad kada koristite nazalni sprej? Mnogi to rade – ali, ispravan potez je da se blago nagnete napred prilikom prskanja. To pomaže da lek ostane u nosu i deluje, umesto da sklizne niz grlo. Brzo olakšanje simptoma prija, ali nemojte da preterujete. Dekongestivni sprejevi poput oksimetazolina (Afrin) ne bi trebalo da se koriste duže od tri dana zaredom, jer duže i rizikujete ponovnu kongestiju koja pogoršava simptome.

4. Budite dosledni sa terapijom

Lekovi za alergiju obično prestaju da se uzimaju kada počnu da se osećaju bolje. Ali, lekari upozoravaju da to može da dovede do ponovne pojave upale. Obavezno koristite lekove dnevno, poput antihistaminika ili nazalnih sprejeva, kako vam je preporučio lekar, uključujući i njihovo uzimanje u propisanom vremenskom periodu. Uz to, nemojte da preterujete. Povećanje doze antihistaminika poput cetirizina, feksofenadina ili loratadina više od jedne doze dnevno verovatno neće da napravi veliku razliku, ističe dr Keller i savetuje:

- Možda da pokušate ovo. Uzimajte antihistaminike dnevno poput loratadina ili cetirizina noću, posebno ako vas čine pospanim. Neki ljudi više vole noćnu dozu kako bi prethodili jutarnjim simptomima, iako postoji malo čvrstih dokaza da to deluje bolje od dnevne upotrebe.

5. Pazite gde čuvate lekove

Čuvajte lekove za alergije na suvom mestu, nikako u kupatilu, na primer, jer vlažnost može da pokrene hemijske reakcije u pilulama koje oslabljuju aktivne sastojke. Za tečne lekove, kao što su antihistaminski sirupi, izbegavajte njihovo čuvanje u frižideru, osim ako na etiketi nije drugačije naznačeno. Hladan vazduh može da promeni njihovu strukturu, uzrokujući kristalizaciju ili razdvajanje sastojaka, što ih može učiniti manje efikasnim ili manje preciznim doziranjem.

6. Isprobajte ove trikove prevencije

Najbolji način za kontrolu alergija je da "budete dva koraka ispred potencijalnih okidača", savetuju lekari.

- Proaktivna kontrola je ključna. Praćenje lokalnog broja polena... korišćenje HEPA prečistača vazduha, postavljanje navlaka za dušeke i jastuke otpornih na alergije... može da pomogne u smanjenju izloženosti alergenima- savetuje dr Greenberg.

Ako radite u dvorištu, razmislite o nošenju maske kako biste ograničili izloženost polenu, savetuje dr Keller. Takođe, kako podseća, tuširanje i presvlačenje nakon toga mogu da ograniče izloženost zaostalom polenu. Kućni ljubimci takođe mogu da unesu alergene, zato pre nego što uđu u kuću  obrišite im dlaku vlažnim peškirom kako biste smanjili polen koji su možda pokupili napolju.

7. Idite kod alergologa

Lekovi koji se izdaju bez recepta mogu da budu od velike pomoći kada se pojave alergije. Ali, ako se osoba bori sa problemima – infekcijama sinusa, stalnom kongestijom ili polenskom groznicom – koji traju mesecima, treba se konsultovati sa alergologom. Ti stručnjaci ne leče samo simptome već i dubinski istražuju šta ih uzrokuje. Testiranjem, alergolozi mogu da utvrde uzroke i naprave prilagođeni plan za vas, uključujući strategije za izbegavanje tih uzroka i držanje simptoma pod kontrolom kako se ne bi pogoršali. U ozbiljnijim slučajevima, alergolog može da prepiše jače lekove, injekcije protiv alergija ili čak imunoterapiju.