Pojačana dlakavost javlja se u menopauzi, primeti je skoro svaka druga žena: Šta su uzroci te pojave?

Povećana dlakavost tokom menopauze, poznata kao hirzutizam, nastaje zato što smanjenje nivoa estrogena čini efekte androgena (muških hormona poput testosterona) izraženijim, uzrokujući da tanke velus dlačice na licu i telu postaju deblje i tamnije, dok se kosa često proređuje. Lečenje uključuje uklanjanje dlaka (pincetom, laserom), hormonske terapije, promene načina života i proveru osnovnih stanja poput insulinske rezistencije, kažu stručnjaci.

Povećana dlakavost u menopauzi prvo se primeti na licu 

Nedavno je bivši nemački supermodel Heidi Klum priznala da je primetila povećan broj dlačica na licu i telu u menopauzi. Stručnjaci kažu da mnoge žene u perimenopauzi ili postmenopauzi imaju slične simptome. Istraživanje, u koje su bile uključene žene iz Severne Europe u postmenopauzalnoj dobi, pokazalo je da je oko 49 posto ispitanica primetilo povećanje dlakavosti na licu nakon menopauze, i to na području brade, gornje usne ili na obe regije lica. Ispitanice su najčešće navodile povećanje dlakavosti na bradi (njih 39 odsto). Drugim rečima, gotovo svaka druga žena može da očekuje neki oblik rasta dlačica na licu tokom ili nakon menopauze.

Preporučujemo

Uzroci pojačane dlakavosti

Uzroci pojačane dlakavosti u ili nakon menopauze su brojni i često međusobno povezani. Najčešćci su:

1. Hormonalna neravnoteža estrogena i androgena

Sa menopauzom dolazi do drastičnog pada proizvodnje estrogena u jajnicima, dok testosteron i drugi androgeni hormoni mogu i ne moraju da se povećaju, ali, u svakom slučaju dolazi do promene u odnosu između estrogena i androgena, i to u korist androgena, što podstiče pojavu androgenih efekata kao što je rast dlačica na mestima na kojima su one pre bile gotovo nevidljive.

2. Povećana aktivnost 5-α-reduktaze

Enzim koji testosteron pretvara u "moćniji" dihidrotestosteron (DHT) može da postane  aktivniji u nekim tkivima, poput kože i folikula dlačica, ili može doći do porasta osetljivosti folikula dlačica na androgene hormone.

3. Smanjena veza između androgenih hormona

SHBG, ili globulin koji vezuje polne hormone čineći ih neaktivnima, s godinama se smanjuje, kao i sa smanjenjem estrogena, te ostavlja više "slobodnih" androgenih hormona koji mogu da deluju na folikule dlačica.

4. Genetski i metabolički faktori

Kao što je slučaj i s drugim aspektima menopauze, osobna sklonost ima važnu ulogu: genetika, hormonalna anamneza, eventualno postojanje bolesti kao što su sindrom policističnih jajnika, debljina, metaboličke bolesti, prisutnost toksina, oksidativni stres ili sistemska upala mogu utjecati na težinu problema pojačane dlakavosti.

5. Starenje folikula dlačica

Anagena faza (faza rasta dlake) se skraćuje, gustoća dlačica se menja, kao i kvalitet dlačica i vlasi (pigmentacija). Sve te promene čine još vidljivijima dlačice koje su nekada bile tanke i jedva primetne.

Kako može da se ublaži povećana dlakavost u menopauzi

Ako je povećanje dlakavosti naglo i izraženo ili praćeno drugim promenama, poput promene glasa, povećanja mišićne mase, seboreje ili teških akni, lekari preporučuju da se urade hormonske analize (ukupni i slobodni testosteron, DHEA-S, LH/FSH, SHBG). Potrebno je isključiti i endokrine uzroke, poput hiperplazije jajnika, hiperplazije nadbubrežne žlezde ili uzimanja androgenih lekova. Takođe, postoje razni kozmetički tretmani koji mogu da pomognu. Privremena rešenja su depilacija voskom, čupanje pincetom i depilacijske kreme, a trajnija - uklanjanje dlačica diodnim laserom ili elektrolizom, koji progresivno smanjuju aktivne folikule. Može da pomogne i korišćenje  specifičnih krema, poput topičkog eflornitina koji usporava rast dlačica.

Moguće rešenje je i dodatna hormonska terapija koja može da pomogne u ponovnom uspostavljanju ravnoteže estrogena, što može da smanji efekat androgenih hormona, međutim to nije delotvorno kod svakoga. Mogu da se koriste i antiandrogeni, poput spironolaktona, koji propisuje lekar ako smatra da je to potrebno.

Na kraju, korisno je i uneti neke promene u stilu života koje mogu da pomognu da se stanje drži pod kontrolom. Poželjno je pridržavati se uravnotežene ishrane kako bi se izbeglo gojenje koje narušava hormonalnu ravnotežu, smanjiti nivo stresa jer hronični stres može da utiče na hormonalni status, potrebno je dovoljno kvalitetnog sna, kao i držanje šećera u krvi pod kontrolom i redovna telesna aktivnost jer sve to pomaže u održavanju zdravog metaboličkog profila. Dobro je i voditi brigu o koži, redovno je čistiti blagim sredstvima, izbegavati nadraženost usled prečestih depilacija, vlažiti je hidratantnim proizvodima i  štititi od sunca.

(eKlinika.rs)