Visok holesterol često nema simptome, ali 4 ozbiljna stanja mogu da otkriju da je već napravio veliku štetu
Visok holesterol često godinama ne daje nikakve vidljive simptome. Međutim, u pozadini, on započinje proces ateroskleroze - taloženja masnih naslaga ili plaka na zidovima krvnih sudova. Kako se plak nakuplja, arterije postaju sužene i manje elastične, što direktno ugrožava dotok krvi, kiseonika i hranljivih materija do vitalnih organa, pre svega do srca, mozga i ekstremiteta.
Visok holesterol stvara plak u arterijama koji uzrokuje sve ostale tegobe
Visok holesterol obično ne izaziva nikakve simptome, ali u većini slučajeva uzrok je brojnih posledica. Na primer, srčani udar ili moždani udar mogu da budu posledica oštećenja koja su uzrokovana visokim holesterolom. Srčani i moždani udar se obično ne dešavaju sve dok visok holesterol ne dovede do stvaranja plaka u arterijama. Formiranje plaka menja sastav arterijske sluznice što može da dovede do ozbiljnih komplikacija.
1. Visok holesterol i bolesti srca
Iako se simptomi srčanih oboljenja mogu razlikovati kod muškaraca i žena, bolesti srca i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti kod oba pola. Kada se arterije koje snabdevaju srčani mišić suze, srce mora da radi znatno jače, što dovodi do sledećih simptoma:
- Angina pektoris (bol, pritisak i stezanje u grudima)
- Kratak dah i smanjena tolerancija na fizički napor
- Ekstremni umor bez jasnog razloga
- Bol u vratu, vilici, gornjem stomaku ili leđima
- Mučnina
- Utrnulost ili osećaj hladnoće u rukama i nogama.
2. Srčani udar (Infarkt miokarda)
Proces ateroskleroze odvija se sporo i neprimetno. Međutim, u bilo kom trenutku komad nakupljenog plaka može da pukne ili se odlomi. Telo na to reaguje formiranjem krvnog ugruška (tromba) oko plaka, što može potpuno da blokira protok krvi do srčanog mišića. Bez kiseonika, tkivo srca počinje da odumire.
Znaci upozorenja na srčani udar:
- Stezanje, pritisak ili jak bol u grudima koji se može širiti u ruke (posebno levu)
- Otežano disanje i gušenje
- Iznenadna vrtoglavica i hladan znoj
- Anksioznost ili jak osećaj „predstojeće propasti“
- Mučnina, gorušica ili bol nalik lošem varenju
- Prekomerni, iznenadni zamor.
Kardiolozi naglašavaju da oštećenje srčanog mišića može da bude nepovratno ili fatalno ukoliko se lečenje ne započne u prvim satima od pojave simptoma. Ukoliko prepoznate navedene znake, hitno potražite medicinsku pomoć.
3. Moždani udar - prekid dotoka krvi u mozak
Isti mehanizam koji uzrokuje srčani udar može da se dogodi i u arterijama koje dovode krv do mozga. Nakupljeni plak smanjuje protok krvi, a u slučaju formiranja ugruška dolazi do moždanog udara - stanja u kom moždane ćelije ostaju bez kiseonika i počinju ubrzano da umiru.
Simptomi moždanog udara su:
- Asimetrija lica - Spušten kapak ili ugao usana na jednoj strani lica
- Slabost ili utrnulost - Nemogućnost pomeranja ruke ili noge, najčešće na jednoj strani tela
- Problemi sa govorom - Zbunjenost, otežano izgovaranje reči ili nerazgovetan govor
- Gubitak ravnoteže - Iznenadna jaka vrtoglavica i gubitak koordinacije
- Poremećaj vida - Zamagljen, zatamnjen ili dvostruki vid
- Iznenadna, izuzetno jaka glavobolja bez jasnog uzroka.
4. Periferna arterijska bolest (PAB)
Povišen holesterol ne utiče samo na srce i mozak. Kada se plak nakuplja u arterijama koje snabdevaju krvlju ekstremitete, najčešće noge, nastaje bolest perifernih arterija (PAB).
Rani simptomi ove bolesti su:
- Grčevi i bol u nogama tokom hodanja koji prestaju pri mirovanju (intermitentna klaudikacija)
- Osećaj umora, slabosti i utrnulosti u nogama
- Nelagodnost u stopalima
- Napredovali simptomi (kako bolest napreduje, bol prisustvuje i u mirovanju):
- Stanjivanje i sjaj kože na potkolenicama i stopalima
- Smanjen rast dlaka na nogama i usporen rast noktiju (nokti postaju zadebljani)
- Smanjena temperatura kože - jedna noga ili stopalo su primetno hladniji u odnosu na drugu stranu
- Plavičasta ili bleda boja prstiju
- Pojava čireva na nogama i stopalima koji teško zarastaju
- U najtežim slučajevima: razvoj gangrene, što može zahtevati amputaciju.
Stručnjaci ističu da se povišen holesterol s pravom zove „tihi ubica” - faktor rizika koji godinama deluje bez vidljivih opomena, sve dok ne izazove ozbiljne komplikacije. Redovne laboratorijske kontrole krvi, zdrav način ishrane, fizička aktivnost i blagovremeno uvođenje terapije jedini su siguran put ka očuvanju zdravlja krvnih sudova, srca i mozga.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.