Naslovna / Zdravlje

Cerebralne kavernozne malformacije mogu da izazovu moždani udar

Priredio/la: Ma.R.|15:00 - 24. 02. 2022.

Devijacije, nepravilnosti u snopovima sitnih krvnih sudova u mozgu mogu da dovedu do curenja ili promene protoka krvi

Cerebralne kavernozne malforacije Cerebralne kavernozne malformacije su oblik krvarenja u mozgu koji može da izazove moždani udar Foto: Shutterstock

Cerebralne kavernozne malformacije (CKM) su najčešći tip vaskularnih malformacija mozga. U pitanju su devijacije, odnosno nepravilnosti u snopovima sitnih krvnih sudova (kapilara) u mozgu. Njihov drugačiji oblik i tanji zidovi mogu da dovedu do curenja ili promene protoka krvi. Posledica su napadi, fokalni deficiti ili nespecifične glavobolje, a najveća komplikacija je moždani udar.

Cerebralne kavernozne malformacije mogu da budu nasledne

Incidenca pojave cerebralne kavernozne malformacije je 0.6 osoba na 100.000. Medicinskim rečnikom, radi se o pojavi pojedinačnih ili zbirnih grupa kanala, koji liče na kapilarnu mrežu, prekrivenu jednim slojem endotela, a bez zahvatanja moždanog parenhima. Specifične promene u delovima moždane endotelne barijere dovode do vaskularne hiperpropustljivosti, ektravazacije eritrocita i konačno, inflamatornog odgovora unutar moždanog parenhima. Mogu da budu različite veličine, što utiče na intenzitet mogućeg krvarenja.

Koji su simptomi cerebralne kavernozne malformacije (CKM)?

U oko 25 odsto slučajeva, cerebralne kavernozne malformacije ne izazivaju nikakve simptome ili zdravstvene probleme. Prvi simptomi mogu da se jave između tinejdžerskih i pedesetih godina života. Međutim, ova bolest se nekada može javiti i kod dece, a ponekad i kod beba. U zavisnosti od lokacije CKM, simptomi mogu da se razlikuju. Kod nekih osoba mogu da budu kratkotrajni, pa da se krv iz krvnih sudova ponovo apsorbuje u telo, bez posledica. Međutim, nije uvek tako. Mogući znaci bolesti su:

  • napadi
  • potpuni gubitak osećaja u nekim delovima tela
  • slabost mišića
  • glavobolje
  • gubitak sposobnosti kretanja (paraliza)
  • promene ili gubitak sluha ili vida
  • krvarenje u mozgu (cerebralno krvarenje) koje može biti ozbiljno i dovesti do smrti

Ređe, mogu da se jave sledeći simptomi:

  • neobičan rast mišića – razvoj mišićne mase (promene u obliku i građi)
  • promene na koži neobične teksture
  • nagomilavanje kalcijuma u ​​mozgu
  • pojačani kapilari u oku (posebno u mrežnjači)

Šta su mogući uzroci pojave CKM?

Zidovi sićušnih krvnih sudova ili kapilara koji su razlog ovog stanja su tanji nego što bi trebalo da budu. Zbog toga postoji veća verovatnoća da će procuriti, odnosno da će doći do krvarenja. Takođe, nemaju određena vlakna koja čine krvne sudove elastičnim. Kada se njihov oblik promeni zbog visokog protoka krvi, ovi krvni sudovi imaju tendenciju da ostanu u otvorenim prostorima koje lekari nazivaju „kaverne“. Zbog toga je poremećaj tako i nazvan – kavernozne malformacije.

U većini slučajeva lekari ne znaju šta je uzrok, a u oko 20 odsto dijagnoza, radi se o naslednom faktoru. Naučnici su identifikovali neke gene koji najverovatnije igraju ulogu u nastanku CKM, ali je potrebno više istraživanja.

Kako se dijagnostikuju, a kako leče cerebralne kavernozne malformacije?

U slučaju sumnje na CKM ako postoje simptomi, najpre se radi kompletna anamneza. Mozak se snima pomoću magnetne rezonance (MRI), elektroencefalograma (EEG) ili CT skeniranja kako bi se propratili određeni obrasci krvotoka koji ukazuju na cerebralne kavernozne malformacije. Ponekad se rade i određene krvne i genetske analize, da bi se postavila konačna dijagnoza.

Što se tiče lekova, mogu biti propisani neki protiv epilepsije zbog napada izazvanih CKM, i lekovi protiv bolova za glavobolje. Vežbe rehabilitacije mogu da pomognu kod fizičkih simptoma kao što su slabost mišića ili delimična paraliza. Ako se otkrije postojanje CKM bez simptoma, savetuje se redovno praćenje magnetnom rezonancom. U nekim slučajevima, antikonvulzivni lekovi mogli bi da pruže zaštitu od mogućih budućih napada. Kod ozbiljnijih oblika bolesti, opcija je hirurška intervencija, posebno u sledećim slučajevima:

  • ako se napadi ponavljaju i pored lekova
  • ako je CKM definitivni uzrok čestih napada
  • ako pacijent nema druge rizike koji bi bili prepreka za operativno lečenje

Kakve su prognoze?

Izgledi za izlečenje ili progresiju bolesti su različiti i individualni. Mnogi ljudi i ne znaju da imaju ovu bolest, a veliki broj neće ni saznati jer neće imati nikakve simptome, procenjuje se – čak četvrtina obolelih. Drugi pacijenti mogu imati samo manje ili povremene simptome koje mogu da se kontrolišu mirovanjem i lekovima. Međutim, ozbiljniji slučajevi mogu izazvati drastičnije promene u tipu krvarenja, ponekad i smrtnih ishoda.

Nažalost, za sada ne postoji način da se cerebralne kavernozne malformacije spreče. Velike nade istraživači polažu u dodatna genetska istraživanja koja bi mogla da dovedu do preventivnih tretmana.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo