Zdravlje

I maligni i benigni tumor na mozgu nekada se ispoljava veoma sličnim simptomima

Priredio/la: D. T.

Tumor mozga je progresivna bolest koja vremenom uništava ili potiskuje moždano tkivo i dovodi do povećanja intrakranijalnog pritiska

Tumor na mozgu je bolest koja utiče na fiziloško i psihološko funkcionisanje čoveka. Simptomi su raznoliki i zavise od vrste tumora, dela mozga na kojem je dijagnostikovan tumor. Nauka je otkrila više od 80 vrsta tumora koji mogu nastati unutar lobanje i usloviti oštećenja mozga. Najčešći znaci i simptomi tumora mozga ispoljavaju se kroz glavobolje, probleme s vidom, promene raspoloženja, promene ličnosti.

Tumor na mozgu je progresivna bolest

Tumor mozga se određuje kao svaka novotvorevina u lobanjskoj duplji koja se razvija na nervnom tkivu i krvnim sudovima mozga, hipofizi, epifizi, unutrašnjoj površini kranijuma. Tumor mozga je progresivna bolest koja vremenom uništava ili potiskuje moždano tkivo i dovodi do povećanja intrakranijalnog pritiska.

I maligni (zloćudni) i benigni (doborćudni) tumori imaju slične simptome u koje se ubrajaju i problemi s pamćenjem, gubitak ravnoteže, mučnina, umor, anksioznost i depresija, problemi s koncetracijom i govorom. Čest simptom tumora na mozgu je osećaj konfuzije i dezorijentisaanosti, gubitak koordinacije, slabost mišića, ukočenost jednog dela tela.

Primarni tumori na mozgu

Meningeomi su najčešće benigne prirode

Primarni tumori nastaju u ćelijama mozga. Meningeomi (meningioma) čine jednu trećinu svih primarnih tumora mozga, najčešće su benigne prirode i sporo se razvijaju.  Ovi tumori mozga nastaju u tkivima koji pokrivaju mozak i kičmenu moždinu, retki su kod dece i žena starijih od 60 godina. Simptomi meningioma su epizode glavobolja, slabost nogu i ruku, promene raspoloženja, problemi s vidom.

Gliomi veoma brzo rastu

Gliomi su maligni tumori, koji mogu brzo da rastu i zahtevaju intenzivniji tretman. Gliom je tip tumora koji se razvija u  glijalnim ćelijama mozga i kičme. Gliom pritiska mozak, a simptomi ovog oblika tumora su mučnina i povraćanje, naleti glavobolja koji mogu biti izraženiji u jutarinim satima.Bolest se ispoljava i kao slabost ruke, noge ili dela lica, pacijenti imaju često poteškoće sa uspostavljanjem ravnoteže tela, učestali su i problemi s pamćenjem.

Astrocitomi – ponekad imaju genetsku predispoziciju

Astrocitomi se razvijaju iz kongenitalnih malformacija gde se zbog abnormalnosti dolazi do neoplastičnog rasta tkiva. Nekada postoji genetska sklonost, ali ovi tumori nastaju i usled izloženosti radijaciji, posle neke traume i infekcije. Simptomi ovog oblika tumora su glavobolje, teškoće sa pamćenjem, promene raspoloženja.

Kraniofaringiom benigni tumor koji se češće javlja kod dece

Kraniofaringiom je benigni tumor koji se razvija blizu hipofize. Kranifaringeom predstavlja sporo rastući tumor epitelnog porekla koji može da bude cističan ili da se kacifikuje. Ovaj oblik tumora mozga češći je kod dece, pritiska hipofizu i optički nerv. Ova deca se sporije razvijaju, sklonija su gojaznosti, moguće su poteškoće sa vidom, hormonski problemi.

Tumori hipofize utiče na nivo lučenja hormona

Tumori hipofize razvijaju se u hipofizi i utiču na nivo hormona. Učestaliji su kod žena i čine 9 do 12 odsto svih primarnih tumora mozga. Sporo rastu, a veći tumori hipofize mogu pritskati okolna područja mozga. Ovi tumori mogu lučiti hormone hipofize i izazvati dodatne simptome. Ovi tumori su skoro uvek nekancerogeni. Simtomi ovog oblika tumora su glavobolje, problemi s vidom, promene raspoloženja i hormonske promene.

Metastatski tumor mozga

Metastatski tumori mozga ili sekundarni tumori mozga provobitno se razvijaju u drugim delovima tela, gde postoje kancerogene ćelije koje dospevaju u mozak. Simptomi su slični kao i kod primarnih tumora mozga i uključuju epizode glavobolje, kratkotrne gubitke pamćenja, promene ličnosti ili ponašanja, slabost na jednoj strani tela poteškoće sa održavanjem ravnoteže.

Da li je u pitanju tumor na mozgu, migrena ili nešto drugo?

Simptomi tumora mozga slični su simptomima drugih bolesti, kao što je multipla skleroza. Glavobolja uglavnom nije razlog za zabrinutost i najčešće nije znak koji bi mogao da ukazuje na postojanje neke ozbiljnije bolesti. Postoje, ipak, kako naglašavaju stručnjaci, neki oblici glavobolja koji bi mogli biti razlog za zabrinutost.

To su, na primer, učestale glavobolje kod osoba koje ranije nisu patile od ozbiljnih epizoda glavobolje. Ove glavobolje vremenom postaju sve učestalije, pogoršavaju se u jutarnjim satima, bude osobu iz sna. Multipla skleroza je bolest koja pogađa centralni nervni sistem i ima slične simptome kao i tumor mozga, kao što su teškoće sa uspostavljanjem ravnoteže tela, umor, promene raspoloženja, depresija, utrnulost ruke, noge, lica, problemi sa vidom. Manje učestali simptomi kod multiple skleroze su poteškoće s govorom i sluhom.

Kada postetiti doktora?

Slabst, utrnulost jednog dela tela, neočekvani problemi s vidom, komunikacijom, nagle promene raspoloženja neki su od simptoma koji znače da je vreme da odemo na lekarski preged.

Posle uvida u istoriju bolesti lekar će savetovati dodatnu dijagnostiku – CT i MRI skeniranje. Ukoliko se ustanovi postojanje tumora na mozgu, stručnjak će uraditi biopsiju kako bi se zanalo da li je tumor zloćudne ili dobroćudne prirode.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.