Naslovna / Zdravlje

Gubitak ravnoteže utiče na mozak i izazvan je promenama u unutrašnjem uhu

Priredio/la: S.St.|15:00 - 12. 09. 2022.

Osobe koje izgube ravnotežu mogu da osećaju kao da se kreću iako u stavri stoje, da osećaju nesigurnost u nogama ili kao da se prostor oko njih okreće

gubitak ravnoteže Gubitak ravnoteže mogu da prate povraćanje i mučnina Foto: Shutterstock

Gubitak ravnoteže je stanje kada osetimo nesigurnost u pokretima i/ili vrtoglavicu. Uzroci gubitka ravnoteže mogu da budu brojni, a među najčešćim su, tvrde specijalisti, infekcije uva, povrede glave, određeni lekovi i neurološki poremećaji. Za lečenje gubitka ravnoteže preporučuje se uzimanje lekova, promena nekih životnih navika ili u nekim slučajevima čak i podvrgavanje operaciji.

Gubitak ravnoteže najčešće je praćen vrtoglavicom

Do gubitka ravnoteže često dolazi zbog problema sa signalima koje uvo šalje mozgu, a koji kontrolišu naš osećaj za ravnotežu i svest o prostoru. Međutim, ukoliko postoji neki zdravstveni problem koji utiče na mozak i unutrašnje uvo, onda može da dođe do gubitka ravnoteže, osećaja vrtoglavice, nestabilnosti ili nesvestice.

Labirintitis je infekcija unutrašnjeg uva ili lavirinta i može da izazove vrtoglavicu, mučninu i gubitak ravnoteže. Lavirint, ili vestibularni sistem, čini strukturu unutrašnjeg uva koja pomaže ljudima da ostanu u ravnoteži. Infekcija ili upala lavirinta može da izazove gubitak ravnoteže i da utiče na sluh, kao i na osećaj vrtoglavice i mučnine. Labirintitis se javlja nakon infekcije gornjih disajnih puteva, kao što je grip.

Menijerova bolest je problem u unutrašnjem uvu. Tečnost se nakuplja u unutrašnjem uhu i tako otežava signalima da stignu do mozga. Karakteristike ove bolesti su napadi vrtoglavice, šum u ušima i oslabljen sluh. Uzrok Menijerove bolesti ostaje nejasan, ali stručnjaci smatraju da može da se dovede u vezu sa genetikom, virusnim infekcijama, autoimunim stanjima, suženim krvnim sudovima.

Vertigo ili vrtoglavica jeste simptom različitih stanja i često prati gubitak ravnoteže. Postoje dve glavne vrste vrtoglavice:

Periferna vrtoglavica često je posledica stanja koje utiče na unutrašnje uvo, kao što je infekcija unutrašnjeg uva ili Menijerova bolest.
Centralna vrtoglavica je ređa i može biti rezultat neurološkog poremećaja, kao što je moždani udar ili multipla skleroza.

Benigna paroksizmalna poziciona vrtoglavica

Ljudi sa benignom paroksizmalnom pozicijskom vrtoglavicom (BPPV), ili pozicionom vrtoglavicom, imaju osećaj vrtoglavice kada okrenu glavu na određeni način. BPPV se javlja kada se kristali kalcijum karbonata u uvu olabave i pomeraju u polukružne kanale unutrašnjeg uva pa do mozga stižu netačni signali o položaju glave, što izaziva vrtoglavicu. BPPV može uticati na starije osobe i ljude koji su imali povredu glave.

Vrtoglavica sa osećajem da ćete se onesvestiti naziva se presinkopa. U ovom slučaju svest se ne gubi, a presinkopa se može pojaviti iz mnogo razloga, od stresnog događaja do niskog krvnog pritiska.

Neki lekovi mogu da izazovu gubitak ravnoteže kao neželjeni efekat tako što utiču na unutrašnje uvo ili vid, što, dovodi do vrtoglavice ili pospanosti.

U lekove koji mogu da izazovu probleme sa ravnotežom spadaju:

  • antidepresivi
  • lekovi protiv anksioznosti
  • lekovi za krvni pritisak i bolesti srca
  • lekovi za dijabetes
  • sedativi

Vestibularni neuronitis je infekcija unutrašnjeg uva koja izaziva vrtoglavicu i gubitak ravnoteže. Ovaj problem nastaje kada je vestibularni nerv u unutrašnjem uvu inficiran ili upaljen zbog virusa, kao što je grip.

Perilimfna fistula je stanje u kome mali otvor između unutrašnjeg uva i srednjeg uva omogućava tečnosti da curi kroz srednje uvo. Fistula može nastati usled povrede glave, hronične infekcije uva ili ekstremnih promena vazdušnog pritiska. Simptomi ovog problema jesu osećaj nestabilnosti, vrtoglavica ili mučnina, posebno prilikom kretanja.

Sindrom morske bolesti

Ako je osoba bila na čamcu ili trčala na traci duži vremenski period, može razviti sindrom morske bolesti (Mal de Debarquement syndrome – MdDS). Kod ovog sindroma doživljava se osećaj kretanja ili ljuljanja čak i kada osobe nisu na pokretnoj površini. Pored ovoga, mogu da se osećaju pospano i teško im je da se koncentrišu. MdDS obično nestaje ubrzo nakon što se osoba vrati na mirno tlo, ali simptomi ponekad mogu da traju duže.

Akustični neurom je nekancerogeni tumor koji pritiska nerve unutrašnjeg uva i tako utiče na ravnotežu i sluh. Ovo oboljenje može da izazove osećaj nestabilnosti ili vrtoglavice i da dovede do gubitka sluha ili zvonjenja u ušima.

Simptomi moždanog udara

Gubitak ravnoteže i koordinacije zajedno sa sledećim simptomima mogu biti znak moždanog udara.

Simptomi uključuju:

  • utrnulost jedne strane tela
  • iznenadni početak problema sa vidom
  • jaka glavobolja
  • slabost u licu, rukama ili nogama
  • mučnina ili povraćanje
  • zbunjenost
  • problemi u govoru ili razumevanju drugih

Zbunjenost i dezorjentisanost

Gubitak ravnoteže mogu da prate povraćanje i mučnina. Osobe koje dožive gubitak ravnoteže mogu da se osećaju kao da se kreću i kada stoje, da osećaju nesigurnost u nogama ili kao da se prostor oko njih okreće. Mogu se osećati zbunjeno ili dezorijentisano zbog čega mogu da izgube osećaj gde se nalaze.

Gubitak ravnoteže može da se oseti i javi sa bilo kojim od sledećih simptoma:

  • osećaj kao da se soba okreće
  • vrtoglavica
  • osećaj nesvestice
  • osećaj „lebdenja”
  • teturanje ili otežano hodanje
  • mučnina
  • povraćanje i dijareja
  • zamagljen vid
  • promena brzine otkucaja srca
  • promena krvnog pritiska
  • anksioznost ili panika

Gubitak ravnoteže konstatuju audiolog ili ORL

Lekar može uputiti osobu kod audiologa ili otorinolaringologa, koji su specijalizovani za sluh i stanja koja utiču na uši, nos i grlo. Za uspostavljanje dijagnoze biće potrebno da se obave brojne analize i testovi, uključujući:

  • analize krvi
  • testove sluha
  • testove koji mere kretanje očnih mišića
  • testove koji mere moždanu aktivnost
  • procene držanja i ravnoteže kada stojite na pokretnoj površini
  • sedenje na rotirajućoj stolici i merenje pokreta očiju
  • duvanje toplog i hladnog vazduha u ušni kanal da bi se pratila reakcija
  • pričvršćivanje elektroda na vrat da bi se posmatralo reagovanje mišića

Kako se leči gubitak ravnoteže

Ukoliko je određena vrsta leka uzrok gubitka ravnoteže, lekar će  smanjiti dozu ili propisati alternativnu opciju. Za lečenje BPPV lekar će uputiti pacijenta kako da radi koristan skup pokreta za repozicioniranje kanala koji imaju za cilj da izbace kristale iz polukružnog kanala i vrate ih u ispravan položaj. Kod infekcije uva, koja je uzročnik gubitka ravnoteže, lekar može da propiše antibiotike ili antivirusne lekove.

Za lečenje Menijerove bolesti mogu da pomognu lekovi za lečenje mučnine i vrtoglavice, kao i injekcije ili primena impulsa pritiska u uvu. Da bi ublažile i smanjile simptome, osobe sa Menijerovom bolešću mogu i da promene životne navike, a to su prestanak pušenja i ograničavanje unosa soli, alkohola i kofeina. Ako ove metode lečenja ne funkcionišu, opcija može da bude operacija.

Ukoliko osobe osećaju vrtoglavicu zbog nekih događaja koji mogu da je izazovu, kao što je pogled na krv, u National Institute of Neurological Disorders and Stroke smatraju da će možda moći da je izbegnu ukoliko:

  • stežu ruke u pesnicu
  • zatežu ruke
  • prekrste noge ili čvrsto stežu butine
  • sede sa glavom stavljenom u položaj niže od srca
  • leže kako bi se sprečile povrede od pada

Neophodno je pronaći osnovni uzrok gubitka ravnoteže

Unutrašnje uvo odgovorno je za održavanje osećaja ravnoteže, ali to je složen sistem. Mnoga stanja mogu da utiču na osećaj ravnoteže neke osobe, tako da je najbolje da se obratite lekaru kako biste dijagnostikovali osnovni uzrok. U lečenje gubitka ravnoteže može da se uključi uzimanje lekova, promena životnih navika ili čak u nekim slučajevima i  operacija. Neke osobe moraće dugoročno da prate stanje ravnoteže i možda će morati da rade sa specijalistom, vestibularnim rehabilitacionim terapeutom i sa njim naprave individualizovan plan lečenja.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Fadil Mesan
7:34, 24. 09. 2023.
Odgovori

Prilikom jutarnjeg ustajanja,kratko osjetim kao da gubim ravnotezu.Odmah nastavljam normalan hod.
Lijep pozdrav !

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo