Naslovna / Zdravlje

Hiperaktivna bešika može da nas „vrati u pelene“, a kako to stanje utiče na psihu

Priredio/la: Ma.R.|15:00 - 31. 01. 2023.

Hiperaktivna bešika sprečava nas da obavljamo svakodnevne aktivnosti ali nosi i mogućnost ponovnog „vraćanja u pelene“, što je psihički uznemirujuće za svakog pojedinca

Hiperaktivna bešika Statistike kažu da veliki broj ljudi sa ovim problemom ne uspeva da ostane u vezi ili u braku Foto: Shutterstock

Hiperaktivna bešika je stanje učestalog, često nekontrolisanog mokrenja. Inkontinencija, nevoljno oticanje mokraće i nemogućnost da je zadržimo, menja i životne navike: izbegavamo putovanja, druženje van kuće, bavljenje sportom, sve iz straha da nećemo moći brzo da dođemo do toaleta.

Hiperaktivna bešika – zašto život počinje da se menja prema njenim „zahtevima“

Dr Aqsa Khan, urolog na klinici Mayo Clinic (Phoenix), kaže da nije čudno što život osoba sa hiperaktivnom bešikom često počinje da se „vrti oko bešike“.

Čak i ako je osoba sa ovim problemom kod kuće, hiperaktivna bešika može da učini stresnim  najjednostavnije radnje. Takođe, na primer, u toku bilo koje aktivnosti: kuvanja ručka, razgovora sa prijateljicom ili baštenskih radova, mokraća jednostavno može nezadrživo da krene a da to ne možete da kontrolišete. Upravo gubitak kontrole je ostajenje bez nečega što nas, pored ostalog, definiše kao društveno biće koje ostaje bez važnog parametra funkcionisanja. I ne samo to, već može ponovo čoveka da „vrati u pelene“ – opisuje ovo stanje doktorka.

Hiperaktivna bešika i uticaj na partnerske odnose

Hiperaktivna bešika i promene koje nosi za osobu koja ima ovaj problem mogu u značajnon meri da utiču na intimnost. Mogi izbegavaju sve oblike ipartnerskog života jer se plaše da će se obrukati pred partnerom. Strah je veliki i sveprisutan. Pa i onaj da će do mokrenja doći u toku intimnog odnosa i da nećemo moći da je zadržimo. Ako vaš partner ne zna da postoji zdravstveni problem, možda će pomisliti da to ima neke veze sa njim. Iskrenost je ovde od najvećeg značaja, kao i podrška partnera.

Ovi izazovi su teški i za parove koji su dugo u vezi, i za one koji su tek na početku. Potrebno je mnogo truda i tolerancije sa obe strane. Statistike kažu, nažalost, da veliki broj obolelih sa ovim problemom ne uspeva da ostane u vezi ili u braku iz navedenih razloga.

Problemi sa spavanjem i depresija kao posledica hiperaktivne bešike

– Moguće je da ćete se sa hiperaktivnom bešikom buditi više puta noću. Dovoljno je da ustanete jednom ili dva puta – san će da vam se „prekine“. I svaki put kada nakon buđenje pokušate da se vratite u normalan san iz perioda budnosti noću, to ima ogroman uticaj na kvalitet života. Za neke ljude to se može pretvoriti u pravo mučenje. Kada ne spavamo dovoljno, telo nema vremena da se oporavi od umora, to dovodi i do drugih problema, uz one sa unkcijom mozga. Postoji snažna veza između sindroma hiperaktivne bešike i depresije, a loš san je ključni faktor – objašnjava dr Khan.

Hiperaktivna bešika, stres i napetost

Anksioznost koju nosi hiperaktivna bešika, takođe može pogoršati fizičke simptome. Ljudi sa ovim simptomima neprekidno nesvesno stežu mišiće karličnog dna, ali u isto vreme stežu i vilicu.

– Karlično dno uvek aktivno, drži karlicu, podiže organe. Ako stežemo mišiće karličnog dna u odnosu na želju da zadržimo mokraću, to će neminovno izazvati anskioznost. Sa druge strane, ovo neprekidno stezanja može dodatno da istroši mišiće karličnog dna, toliko da gube kontrolu kada su najpotrebniji. Zato se sa jačanjem mišića karličnog dna mora raditi i na psihičkoj snazi – kaže fizioterapeut Veronica Asence, DPT. medicinskom centru Lahey Hospital & Medical Center. 

Borba protiv stigme

Postoji uvreženo mišljenje da sa godinama logično idu i unirarni problemi, kao normalan deo starenja. To nije istina, tvrde stručnjaci, A, ako ste mladi, hiperaktivna bešika može da nosi dodatni nivo sramote, gubitka samopouzdanja i potrebe da sebe krivite za svoje stanje. Upravo stid je i glavna prepreka u traženju pomoći, ali treba znati da je sindrom hiperaktivne bešike mnogo češći nego što mislite.

Psiholozi, koji bi trebalo da budu uključeni u rešavanje ovog problema, kažu da ljudi sa ovim problemom apsolutno ne treba da se nose sa njim sami. Čim postoje „saborci“ sa istim problemom, on se podnosi lakše. Razmena iskustava, bilo da se radi o upotrebi uložaka, pelenama, rezervnom donjem vešu, kateteru i slično, čini da se samopouzdanje povrati, jer možete pronaći za sebe najbolje rešenje.

Na kraju, lekari apeluju na sve sa sindromom hiperaktivne bešike da potraže pomoć. Ima više načina da se ovaj problem reši, i da se sa njim živi što kvalitetnije.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo