Naslovna / Zdravlje

Dlačice na bradi kod žena najčešće su posledica delovanja hormona ili nekih bolesti

Priredio/la: D. T.|15:30 - 30. 04. 2023.

Uočava se da je kosmatost određena i rasom. Pojačana maljavost uočava se na području Mediterana, Bliskog Istoka, dok je, primera radi kod Indijanaca i žena iz istočnih delova Azije jaka dlakavost izrazito retka pojava

dlačice na bradi Endokrinolozi objašnjavaju da malje na licu kod žena mogu da budu manifestacija menopauze, prolaznog hormonskog disbalansa ili bolesti. Foto: Shutterstock

Dlačice na bradi kod žena uglavnom su posledica hormonskih promena. U mnogim kulturama dlake na bradi su neprikosnoveni znak muškosti, zbog čega se neke žene kada primete dlačice na bradi povlače u sebe i gube na samopouzdanju. Istraživanje iz 2006. godine navodi da kod mnogih žena ovaj problem izaziva visok stepen anksioznosti. Smatra se da neke dame svake nedelje potroše 104 minuta na uklanjanje neželjenih dlaka sa lica i brade.

Genetika je presudni činilac

Endokrinolozi objašnjavaju da malje na licu kod žena mogu da budu manifestacija menopauze, prolaznog hormonskog disbalansa ili bolesti. Postoje dve vrste dlaka – velus dlake i terminalne dlake. Velus dlake su nežne, svetle i sa njima se rađamo. Sa sazrevanjem velus dlake mogu da postaju tamnije i deblje. O tome koliko ćemo imati dlačica na telu odlučuje uglavnom genetika. Terminalne dlake su tamnije boje, gušće su, to su trepavice, obrve, kosa. U pubertetu dolazi do hormonskih promena pod čijim uticajem velus dlake postaju na nekim delovima tela duže i tamnije.

Dlačice na bradi u trudnoći, menopauzi

Velus dlake se menjaju pod uticajem hormona androgena i moguće su promene na više delova tela, leđima, stomaku, grudima, najčešće kod muškaraca. Vrsta i količine dlaka na našem telu je uslovljena hormonskim fluktuacijama, pored promena u pubertetu, moguće je da dođe do rasta malja i u trudnoći, menopauzi. Stručnjaci naglašavaju da su sve ove promene normalne prirode.

Delovanje hormona androgena

Hirzutizam je pojava dlakavosti kod žena u reproduktivnom dobu pod uticajem hormona androgena. Malje se tada mogu pojaviti na licu žene, najčešće nausnicama, bradi, na dojkama oko areola dojki, na trbuhu. Hipertrihoza je pojačana maljavost koja se ispoljava dlakama koje su brojnije, duže, deblje u odnosu na uobičajen izgled ili rasu. Ovaj oblik maljavosti može biti posledica bolesti ili neželjenog efekta lekova.

Maljavost kao znak starenja

Dlačice na bradi kod žena mogu biti deo starenja. Hormonske promene do kojih dolazi u menopauzi utiču i na kvalitet kose, a moguće je da će se javiti po neka malja i na drugim delovima tela. U slučaju da su ove promene nagle i da se pojavi intenzivna maljavost potrebno je posavetovati se sa stručnjacima.

Sindrom policističnih jajnika

Sindrom policističnih jajnika je stanje koje se sreće kod 5 do 15 odsto žena u reproduktivnom dobu. Policistični jajnici mogu izazvati niz komplikacija: neredovne menstruacije i akne, pojačanu maljavost, ali i biti jak faktor rizika za pojavu dijabetesa tipa 2. Sindrom policističnih jajnika deluje na pojačano lučenje hormona androgena i pojavu dlačica na bradi, nausnicama. Nauka nije sigurna šta izaziva sindrom policističnih jajnika, ali životne navike i nasledni faktori mogu da utiču na pojavu ovog sindroma.

Dlačice na bradi kod žena i nasleđe

Genetika u velikoj meri odlučuje o stepenu maljavosti. Uočava se da je kosmatost određena i rasom. Pojačana maljavost uočava se na području Mediterana, Bliskog Istoka, dok je, primera radi kod Indijanaca i žena iz istočnih delova Azije jaka dlakavost izrazito retka pojava.

Dijabetes i lekovi mogu da utiču na maljavost

Uočava se jasna korelacija između insulinske rezistencije i pojačane maljavosti, nauka nije do sada do kraja utvrdila tačan mehanizam na osnovu kojeg dolazi do promena. Uočava se i da žene koje se leče od dijabetesa imaju višak dlačica na nekim delovima tela, dok se u isto vreme kosa proređuje. Upotreba lekova može biti praćena neželjenim efektima u obliku pojačane maljavosti. Najčešće se neželjene dlačice javljaju posle upotrebe anaboličkih steroida.

Kušingov sindrom

Kušingov sindrom se karakteriše povećanom koncentracijom kortizola u krvi. Kortizol je hormon koji se proizvodi iz jednog od tri sloja kore nadbubrega, i od izuzetne je važnosti za održavanje vitalnih životnih funkcija ili metaboličkih procesa. Povećana proizvodnja kortizola usled Kušingovog sindroma dovodi do brojnih sistemskih efekata kao što je promena telesnog sastava i nastanka specifičnog tipa gojaznosti. Uočavaju se promene na koži, potkožnom masnom tkivu i mišićima, moguće je da dođe i do razvoja maljavosti.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
marijana
6:13, 04. 10. 2023.
Odgovori

Pozdrav!ja imam problem sa dugim svetlim paperjastim dlakama koje su nspale celo lice vrat i leda.nemam hormonski poremecaj svi hotmoni su u granicsma normale nemam ni policisticne jajnike i neznsm dta da rafim.isla sam na laser ali slabi rezultati.

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo