Naslovna / Deca

Deca rođena uz pomoć zamrznutih embriona u većem su riziku da obole od raka

Priredio/la: I. V. |13:00 - 12. 09. 2022.

Naučnici su otkrili da svaki tip raka u detinjstvu ima svoj profil faktora rizika, ali se smatra da mnogi kanceri u detinjstvu potiču od embrionalnih „nesreća“ i iz materice

zamrznutih embriona Mnogi kanceri u detinjstvu potiču od embrionalnih „nesreća“ i potiču iz materice Foto: Shutterstock

Bebe začete uz pomoć zamrznutih embriona mogu da budu izložene većem riziku od karcinoma nego deca začeta drugim metodama, pokazala je velika nordijska studija. Iako je apsolutni broj dece, koja su stvarno imala rak bio nizak, istraživači kažu da bi njihovi nalazi trebalo da podstaknu klinike za plodnost da odstupe od pristupa „zamrznuti sve“ dok se ne sazna više o tome kako zamrzavanje i odmrzavanje embriona može da utiče na zdravlje budućih generacija.

Jedno od 12 dece u Evropi rodi se uz pomoć zamrznutih embriona

Procenjuje se da se jedno od 12. dece u Evropi trenutno rađa nakon tretmana neplodnosti, uključujući in vitro oplodnju (IVF). Ova vrsta potpomognute reproduktivne tehnologije (ART) omogućava da se embrioni kreiraju od jajne ćelije i sperme u laboratoriji i da se već tri dana kasnije prenesu u matericu pacijentkinje. Ali, sve češće, IVF embrioni se zamrzavaju nekoliko meseci – ili godina – pre nego što se odmrznu i iskorite za trudnoću.

Za svoju studiju, objavljenu u časopisu PLOS Medicine, istraživači sa University of Gothenburg u Švedskoj analizirali su medicinske podatke od skoro 8 miliona dece u Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj. Od toga, više od 170.000 rođeno je nakon upotrebe ART tehnologije, uključujući 22.630 rođenih nakon zamrznutog-odmrznutog prenosa embriona.

Deca rođena uz pomoć zamrznutih embriona imaju do 1,7 puta veći rizik od razvoja karcinoma

Istraživanje je otkrilo da deca rođena uz pomoć zamrznutih embriona imaju otprilike 1,6 do 1,7 puta veći rizik od razvoja karcinoma nego deca rođena nakon transfera svežeg embriona i deca začeta prirodnim putem, bez bilo kakvog lečenja plodnosti. U apsolutnim brojevima, po rečima naučnika, to je još uvek veoma malo – samo oko dvoje na 1.000 dece rođene nakon zamrznutog transfera embriona imalo bi rak u poređenju sa manje od 1,5 na 1.000 dece u dve druge kategorije.

– Ovo povećanje je u stvari prilično skromno. I to je prilično umirujuće za roditelje, jer –  većina dece je zdrava – naglasila je profesorka sa University of Gothenburg Christina Bergh, i dodaje kako bi ovi nalazi naučnika trebalo da podstaknu klinike za plodnost da odstupe od pristupa „zamrznuti sve“ dok se ne sazna više o tome kako zamrzavanje i odmrzavanje embriona može da utiče na zdravlje budućih generacija.

Ipak, naučni tim navodi da su nalazi vredni pažnje, jer je broj dece rođene korišćenjem zamrznutog-odmrznutog transfera embriona u porastu i, u mnogim zemljama, sada premašuje broj dece začete i rođene posle transfera svežih embriona. Prethodna istraživanja pokazuju da su bebe rođene nakon prenosa zamrznutih embriona takođe pod povećanim rizikom od makrosomije – ili porođajne težine koja prelazi 4 kg – što je samo po sebi povezano sa većim rizikom od raka u detinjstvu.

Šta bi moglo da izazove veći rizik od raka kod „krio-beba“?

Kada je reč o zdravlju krio-beba, beba začetih uz pomoć zamrznutih embriona, profesorka Bergh navodi da postoje tri hipoteze:

– Može biti da sam postupak zamrzavanja utiče na rizik od raka. To može biti faktor endometrijuma i ima neke veze sa činjenicom da je sluzokoža materice žena, koje primaju zamrznuti embrion, generalno mnogo manje stimulisana tretmanima plodnosti od onih koje primaju svež embrion. Žene, kojima je embrion prebačen samo nekoliko dana nakon uzimanja jajne ćelije i vantelesne oplodnje, obično su dobile nedeljni hormonski režim kako bi povećale broj jajnih ćelija koje mogu da proizvedu i maksimiziraju svoje šanse da dobiju barem jedno oplođeno.

Ili bi to, kako kaže profesorka Bergh, moglo da ima veze sa činjenicom da su embrioni koji prežive i proces zamrzavanja i odmrzavanja najpogodniji za preživljavanje i „imaju više faktora rasta“, što bi takođe moglo da objasni veću težinu pri rođenju.

– Mogla bi da postoji veza sa hormonima i faktorima rasta koji izazivaju prekomerni rast, zato što je rak neka vrsta prekomernog rasta određenih ćelija, tako da postoje neke sličnosti između raka i prekomernog rasta – navodi profesorka Bergh, ističući da otkrića ne bi trebalo da izazovu uzbunu među roditeljima, ali bi trebalo da podstaknu klinike za veštačku oplodnju.

Svaki tip raka u detinjstvu ima svoj profil faktora rizika

Tim naučnika uporedio je rizik od raka između dece rođene posle ART i spontanog začeća, između dece rođene posle zamrznutog transfera embriona i transfera svežeg embriona, i između dece rođene posle zamrznutog prenosa embriona i spontanog začeća. Uzeli su u obzir moguće varijable kao što su stadijum embriona, starost majke, red rođenja, pol, težina rođenja i da li su bebe bile jednoplodne ili višestruke. Svaki tip raka u detinjstvu ima svoj profil faktora rizika, ali se smatra da mnogi kanceri u detinjstvu potiču od embrionalnih nesreća i iz materice. 

Ne treba zanemariti faktore kao što su genetika, zdravlje roditelja pred začećem…

Međutim, studije o bilo kakvoj direktnoj vezi između prakse zamrzavanja embriona i rizika od raka u detinjstvu pokazale su oprečne rezultate. Istraživači kažu da bi to moglo da bude  delimično zbog ograničene veličine takvih studija – jer malo dece zaista oboli od raka – kao i zbog razlika u praksi registracije karcinoma u različitim zemljama.

Naučnici tvrde da je glavna snaga njihove nove studije velika veličina uzorka, koja je posmatrala populacije rođene u periodu do tri decenije u četiri nordijske zemlje poznate po svojim visokokvalitetnim zdravstvenim registrima. Autori studije takođe upozoravaju da njihova nova otkrića ne mogu definitivno da povežu zamrznuti prenos embriona sa povećanim rizikom od raka u detinjstvu. Oni napominju da su podaci posmatrački i da se ne mogu isključiti drugi faktori kao što su genetika, zdravlje roditelja pred začećem i način života.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo