Naslovna / Psihologija

Isplačite se – nije sramota: Plakanje može da bude zdravo i da smiri

Piše: M.R.|17:00 - 25. 01. 2021.

Često vas rasplaču film, pesma, informacija o tome da je neko preminuo, neka teška i tužna životna priča. Pitali smo psihologa da li je to normalno i u kojim slučajevima je ipak alarm za pomoć stručnog lica

Plač je prirodan način izražavanja emocija Foto: Shutterstock

Turbulentni uslovi života, visok nivo stresa ali i velika izloženost vestima koje mogu da budu uznemirujuće, često su razlozi zbog kojih smo „na ivici suza“. Isplačite se – to je prirodan proces koji će vas rešiti napetosti – poručuje psihilog Milica Milkić.

Zdravo plakanje

Plakanje je potpuno prirodni ljudski odgovor na jake emocije koje mogu da proizvedu različiti faktori a kojima smo svakodnevno izloženi. To može biti i reakcija u smislu empatije prema nekoj osobi, iskazivanju solidarnosti ka priči koja nas ljudski dotakne, nečija sudbina ili scena u filmu, pokrenuta emocija zbog pesme koja nas je podsetila na neku važnu osobu ili događaj.

– Uglavnom se radi o emocijama koje su u duboko u nama i one bivaju „okinute“ tim nekim stimulusom (podstrekom) – kaže za eKliniku psiholog Milica Milkić. – Takvo plakanje je dobro jer pokreće lučenje oksitocina, poznatog kao hormona ljubavi, koji reguliše i emocionalnu povezanost. Naučno je dokazano da je takvo plakanje zdravo jer dovodi do stanja psihičke smirenosti – objašnjava sagovornica.

Žene u prednosti

Plakanje ima i socijalnu konotaciju jer njime šaljemo signal da nešto možda, ipak, nije u redu što može da bude veoma važno u smislu prevencije i lečenja psihičkih problema.

Ovom ponašanju sklonije su žene.

Istraživanja kažu da žene u proseku plaču dva do pet puta mesečno dok muškarci plaču tek jednom u dva meseca. Sve to ima veze i sa društvenim normama i očekivanjima kako bi trebalo da se ponašaju polovi, kroz koje se muškarci koji plaču proglašavaju mekušcima ili kukavicama. Radi se o posledicama vaspitanja ali i karakteru patrijarhata široko raširenog u našem podneblju – objašnjava naša sagovornica.

Plakanje kao mehanizam manipulacije

Međutim, plakanje može da pređe i u mehanizam manipulacije i postane takozvano „naviknuto ponašanje“. Najčešće je kod dece ali ga ima i u partnerskim odnosima, sa kratkoročnim ciljem da se nešto dobije.

– Deca testiraju naše granice i njihov „zadatak“ je da pokušaju da dobiju ono što žele. Odrasle, zrele osobe (i to češće žene) umesto razgovora koriste plakanje a to je neadekvatan način komunikacije koji ne rešava probleme već ih produbljuje – upozorava sagovornica eKlinike.

Obratite pažnju na učestalost ove pojave

Ona napominje i da bi, ako primetimo da nas neki događaji ili situacije često pogađaju previše emotivno i pokreću plakanje svakodnevno, trebalo da potražimo savet.

– Bilo koje potiskivanje emocija nije zdravo i razvija druge brojne blokade i poremećaje, nevezano da li su u pitanju muškarci ili žene. Dobar osećaj je i isplakati se od sreće. Naravno, i u ovom slučaju je potrebno osluškivati i sebe i druge, uz objektivnu procenu da li se iza krije i neki veći problem – kaže Milkić.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo