Nova studija kaže da je samo jedna viršla dnevno dovoljna za ozbiljne zdravstvene probleme, evo i koje
Nova analiza pokazala je da čak i male dnevne količine prerađenog mesa, gaziranih napitaka i trans masti značajno povećavaju rizik od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i raka debelog creva
Znamo – viršla je brza, jeftina i deca je obožavaju. Ništa bolje od gaziranog hladnog soka ne može da nas osveži tokom leta, a čips je nezamenljiv pred TV-om. Niko ne očekuje da odjednom prestanemo da jedemo ono što volimo. Ali nova naučna saznanja nas upozoravaju da se makar na tren zamislimo: koliko je zaista potrebno da naš organizam počne da pati?
Nova studija objavljena u prestižnom časopisu Nature Medicine donosi zabrinjavajuće zaključke: čak i male količine prerađenog mesa mogu povećati rizik od ozbiljnih bolesti kao što su rak, dijabetes tipa 2 i srčana oboljenja. U istu rizičnu kategoriju spadaju i gazirani sokovi sa dodatim šećerom, kao i industrijski trans masti koje se često nalaze u grickalicama i pekarskim proizvodima.
Jedna viršla dnevno – 11% veći rizik od dijabetesa
Nakon analize više od 60 prethodnih istraživanja, stručnjaci su utvrdili da redovno konzumiranje i malih količina ovih namirnica značajno povećava rizik od razvoja hroničnih bolesti. Na primer, osobe koje su svakog dana jele samo jednu viršlu imale su:
- 11% veći rizik za dijabetes tipa 2
- 7% veći rizik za rak debelog creva
Slično tome, ispijanje jedne limenke gaziranog soka dnevno bilo je povezano sa:
- 8% većim rizikom za dijabetes tipa 2
- 2% većim rizikom za ishemijsku bolest srca
Ovi rezultati dodatno potvrđuju ranije nalaze da prekomeran unos crvenog mesa i šećera može doprineti pojavi raka, naročito kod mlađih osoba.
Nema „bezbedne količine“ prerađenog mesa
Glavni autor studije, dr Demewoz Haile iz Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju u Sijetlu, istakao je da čak i umeren unos pomenutih namirnica nije bez rizika.
– Navike kao što su svakodnevno konzumiranje prerađenog mesa, slatkih napitaka i trans masti povezane su sa povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, ishemijske bolesti srca i raka debelog creva. Prerađeno meso obuhvata proizvode poput slanine, kobasica i šunke, koje se obično konzerviraju soljenjem, dimljenjem ili sušenjem. U našoj analizi, dnevni unos od oko 57 grama (otprilike veličina jedne viršle) bio je dovoljan da poveća rizik od ovih bolesti – kaže dr Haile.
Kada su u pitanju gazirani napici, dnevni unos od 12 unci (oko 390 ml) bio je povezan sa najmanje 8% većim rizikom za dijabetes tipa 2 i 2% za srčane bolesti.
Ne postoji bezbedna količina unosa prerađenog mesa – svaki gram povećava rizik.
I trans masti povećavaju rizik
Industrijski proizvedene trans masti, koje se nalaze u mnogim pekarskim proizvodima, grickalicama i brzoj hrani, takođe su imale negativan uticaj na zdravlje. Čak i male količine bile su povezane sa najmanje 3% povećanim rizikom od ishemijske bolesti srca.
– U fokusu su bile trans masti prisutne u proizvodima kao što su krofne, keksi, peciva, pržena hrana i čips – objasnio je dr Haile.
Umesto zabrana – realan, zdraviji izbor
Zaključak stručnjaka je jasan: što manje prerađenog mesa, zaslađenih napitaka i industrijskih trans masti – to bolje za zdravlje. Iako ponekad ne možemo u potpunosti izbeći ove namirnice, svaka odluka da ih zamenimo zdravijom alternativom dugoročno znači – manji rizik i bolje zdravlje.
Naravno, svi mi s vremena na vreme posegnemo za viršlom, sokom ili pecivom „s nogu“. U savremenom tempu života nije lako uvek birati idealno i savršeno zdravo. Ali nije poenta u strogoj zabrani – već u svesnosti. Svaka mala promena, svaki izbor u pravcu zdravije ishrane, znači korak manje ka hroničnim bolestima. I zato ne moramo biti savršeni – dovoljno je da budemo pažljiviji prema sebi.
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Primus
ako postoji ta steta po zdravlje, zasto se ne ZABRANI TA HRANA. Ako moze za cigare, moze i za ovo, al nema ko, jel da
Podelite komentar