eKlinika panel „Moje srce, moja priča“ okupio eminentne stručnjake: Novi pristupi u prevenciji i lečenju kardiovaskularnih bolesti i gojaznosti

Vreme čitanja: oko 7 min.

Panel eKlinika portala "Moje srce, moja priča" rasvetlio je detalje o kardiovaskularnom zdravlju, preventivi i rehabilitaciji, vezi sa gojaznošću, a svoja iskustva sa preživljenim srčanim udarom sa nama su podelile i naše gošće Jelena i Zorana

Zdravo srce ključno je za opšte blagostanje jer sprečava stanja poput srčanog i moždanog udara i srčane insuficijencije, koja mogu ozbiljno da utiču na funkcionisanje i kvalitet života čoveka. Kako bi upoznali saznali sve o funkciji srca i učinili što više možemo da ga sačuvamo, eKlinika portal, u partnerstvu sa farmaceutskom kompanijom Novo Nordisk, organizovala je panel o kardiovaskularnom zdravlju "Moje srce, moja priča".

eKlinika portal, u partnerstvu sa farmaceutskom kompanijom Novo Nordisk, organizovala je panel „Moje srce, moja priča“ Foto: Nikola Tomić

Srčani udar šalje nam signale i par meseci pre nego što se desi

Kardiovaskularno zdravlje je veoma važno jer srce i krvni sudovi, odnosno kardiovaskularni sistem, isporučuju kiseonik i hranljive materije neophodne za život u svakom delu tela i uklanjaju otpadne materije iz organizma. Međutim, čak i kada brinemo o svom zdravlju, život ponekad može da nas iznenadi, i to u godinama kada ni ne pomišljate da mi bi mogli da pstanete srčani bolesnik.

Koleginica Marijana razgovarala je sa Jelenom Sretenović o znacima koje joj telo slalo pred srčani udar  Foto: Nikola Tomić

Upravo takvo iskustvo imala je Jelena Sretenović (39), koja je doživela srčani udar. Kako kaže, nikad ranije nije imala problema sa srcem, osim što ceo život imala nizak pritisak, ali je uglavnom bila pod ogromnim stresom. Kako su izgledali dani i meseci pre nego što je doživela srčani udar Jelena je podelila na našem panelu "Moje srce, moja priča".

- Bilo je nekih naznaka nekoliko meseci pre toga. Počela je da mi se koči ruka i osećala sam malu nelagodu i trnce u telu. Ali, bio je to tada baš stresan period za mene, pa sam sve pripisivala tome. A i duže od 10 godina sam dijabetičar. Međutim, nikada nisam imala kardioloških tegoba. Uvek je bilo sve u redu kad su mi radili EKG - podelila je sa prisutnima svoje iskustvo na panelu "Moje srce, moja priča" Jelena Sretenović i istakla da je holesterol bio njen najveći problem, jer je bio povišen.

Ako bol u grudima traje 15 ili 20 minuta to je znak da nešto nije u redu

Govoreći o znacima srčanog udara specijalista kardiologije dr Dalibor Dragišić, interventni kardiolog KBC Dr Dragiša Mišović - Dedinje podsetio je da je bol u grudima najčešći simptom srčanog udara, ali i naglasio da postoje pacijenti sa infaktom miokarda, kod kojih se taj bol ne javlja. Na primer, kako navodi, ovaj karakteristični simptom često izostaje kod pacijenata sa dijabetesom.

Kardiolog dr Dalibor Dragišić upozorava da ako bol u grudima traje 15 ili 20 minuta, to je znak da nešto nije u redu  Foto: Nikola Tomić

- Nažalost, neki pacijenti nemaju bol u grudima. Jelena je imala sreću, da oseti bol u grudima i da je on prepoznat. Moguć je nespecifičan bol, izraženo zamaranje, preznojavanje, trnjenje leve ruke i vilice. Kada se javi bol u grudima - on je nešto duži, ali ne treba da traje sat vremena. Ako bol u grudima traje 15 ili 20 minuta to je znak da nešto nije u redu. Svi negde očekuju da je taj bol užasno jak, razarajući... Može da bude i takav, ali najčešće nije, nego je više bol u vidu pritiska, stezanja. Nije to ni probod, niti bol u jednoj tački. Priroda je sve podesila, da bol u grudima prati jedna opšta malaksalost, preznojavanje, pa vidite da nešto nije u redu. Takođe, ovaj bol u grudima prati i strah od smrti - objašnjava dr Dragišić.

Gojaznost je veliki rizik i za dijabetes i određene maligne bolesti

Dr Boško Stepanović objašnjava da gojaznost dovodi do kardiovaskularnog rizika kroz mehaničke i metaboličke mehanizme  Foto: Nikola Tomić

Endokrinolog dr Boško Stepanović  iz Centra za gojaznost „Struktura”, upoznao nas je sa vezom kardiovaskularnih bolesti i gojaznosti, koja je, kako precizira - hronična, progresivna, ali i relapsirajuća bolest. Gojaznost je, upozorava dr Stepanović, veliki rizik i za dijabetes i određene maligne bolesti.

- To je bolest koja može da se ponovo javi, kada smršamo može ponovo da dođe do gojaznosti. Gojaznost dovodi do kardiovaskularnog rizika kroz mehaničke i metaboličke mehanizme. Mehanički su povećano opterećenje srca, zadržavanje natrijuma i vode, hipertenzija, srčana slabost, dok su metabolički mehanizmi - masno tkivo koje luči hormone i citokine koji izazivaju inflamaciju i oštećenje krvnih sudova, insulinsku rezistencija, povišen šećer, dislipidemija - objasnio je prisutnima dr Stepanović podsećajući da Svetska zdravstvena organizacija definiše gojaznost kao prekomerno nakupljanje masnog tkiva sa zdravstvenim rizicima.

Ko sve ima hiperinsulinizam?

Prof. dr Vesna Dimitrijević - Srećković, endokrinolog sa Univerzitetskog kliničkog centra  Srbije govorila je o vezi metaboličkog sindroma i kardiovaskularnog zdravlja.

- Ono što želim da istaknem, što je možda malo poznato, to je nešto što zovemo premetabolički sindrom. U svom radu poslednje dve decenije, u žiži interesovanja su mi bila deca i omladina i na toj populaciji sam pokazala da već dece sa stomačićem imamo sve pridružene faktore metaboličkog sindroma, a ti pridruženi faktori metaboličkog sindroma vode u aterosklerozu. Znači, svako od nas, odnosno ako žena ima obim struka preko 80 cm, a muškarac obim struka preko 94 cm - mi već imamo nešto što je dokazano, imamo hiperinsulinizam, reda veličine 50 jedinica - navela je rezulate svog istraživanja profesorka Dimitrijević - Srećković naglašavajući da to znači da svaka osoba sa stomačićem već ima hiperinsulinizam i zadržavanje, retenciju vode i rizik za hipertenziju.

Prof. dr Vesna Dimitrijević - Srećković objasnila je šta je premetabolički sindrom  Foto: Nikola Tomić

Rehabilitacija posle infarkta miokarda je doživotna

Specijalista kardiološke rahabilitacije dr Andreja Kovačević sa Instituta za rehabilitaciju Beograd istakao je da rehabilitacija, nažalost, leči samo posledicu. U rehabilitaciji učestvuje niz stručnjaka, a sama rehabilitacija posle infarkta miokarda je doživotna, naglašava doktor Kovačević.

Specijalista kardiološke rahabilitacije dr Andreja Kovačević ističe da se posle koronarnog događaja ne treba vraćati starim navikama Foto: Nikola Tomić

- Greška je da kardiološka rehabilitacija prođe i da se mi kasnije vratimo nekim starim navikama. Kontinuirana fizička aktivnost je obavezna. Znači, da izdvojimo 30 do 45 minuta, makar četiri do pet puta nedeljno za neku laganu ili bržu šetnju. Onda odbacivanje navika pušenja. To je vrlo teško kod pacijenata. Često bolesnici kažu "pa znate moj deka je pušio i živeo je 95 godina". Imamo pacijente koji se vraćaju starim navikama. Dešava se da pacijenti dostignu određene nivoe parametara, pre svega po pitanju holesterola, triglicerida, šećera, pa potom sve zanemare. Ne koriste lekove posle akutnog koronarnog događaja, a prema kliničkim preporukama i novim vodičima imamo četiri grupe lekova koje moramo doživotno da pijemo. To su acetilsalicilna kiselina, antihipertenzivi, beta blokatori i statini - napominje dr Andrija Kovačević

Kada je u pitanju broj pacijenata od kardiovaskularnih bolesti u Srbiji - "duboko smo u crvenom"

Ivan Tojagić, predsednik Udruženja pacijenata „Moja druga šansa” dobro je upoznat sa pričama ljudi koji su preživeli srčani ili moždani udar i panel kao što "Moje srce, moja priča" smatra veoma važnim jer se tako širi svest kod pacijenata.

Ivan Tojagić, predsednik Udruženja pacijenata „Moja druga šansa” podseća da je statistika o broju kardiovaskularnih pacijenata "duboko u crvenom" Foto: Nikola Tomić

- Mi, kao udruženje, smo neka spona između struke i pacijenata. Tu smo da probamo da damo neke informacije koje možda nisu dostupne na "prvu", ali, prosto svi mi kao društvo moramo da budemo svesni da svako od nas utiče na to da se broj pacijenata od kardiovaskularnih bolesti smanji. Trenutno nam je statistika, neću da kažem poražavajuća, bolja je nego što je bila, ali smo "duboko u crvenom".

"Pokušavam da nađem tu neku meru, na koju ne treba srce da me upozori"

Prof. dr Vesna Dimitrijević - Srećković imala je korisne savete za našu gošću pevačicu Zoranu Pavić   Foto: Nikola Tomić

Pop pevačica Zorava Pavić podelila je sa prisutnima svoja iskustva o doživljenom srčanom udaru, pričala je gde je grešila kada je zdravlje u pitanju, ali i kako je malo "usporila". Nadajući se da to možda važi i za srce, Zorana šaljivo kaže "da još samo da može zglobove i kičmu da ubedi da su godine samo broj".

- Ono što pokušavam je da malo napravim taj red, da ne preteram, da nađem tu neku meru, na koju ne treba da me upozori srce, nego da sama nađem pravu meru svojih aktivnosti i da nađem tu neku pauzu i taj neki međuprostor nekog mira - istakla je Zorava Pavić.

Za pobednika kviza nagrada je kardiološki pregled

Na današnjem edukativnom druženju organizovan je i kviz znanja o zdravlju srca, a pobedniku kviza, dragom Predragu Slijepceviću, predsedniku Udruženja Leuka, Hispa-Srbija Udruženje centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga obezbedilo je nagradu u vidu kardiološkog pregleda.

Poznat kao Peđa Leuka, Predrag se zahvalio na nagradi uz reči da je došla u prave ruke  Foto: Nikola Tomić

Ekipa eKlinika portala zahvaljuje se na saradnji svojim partnerima, farmaceutskim kompanijama Proton System i Premium Pharma, kao i Hispa-Srbija Udruženju centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga.