Šta je lek a šta dijetetski suplement, razliku objašnjava prof. dr Nikola Jojić

Vreme čitanja: oko 4 min.

- Lek je supstanca koja je prošla kroz izrazito dugotrajan, rigorozan, ali i skup proces kojim je utvrđeno da poseduje svojstvo da leči ili sprečava bolesti - objašnjava prof. dr Nikola Jojić

Prof. dr Nikola Jojić: Lek je proizvod koji sadrži supstancu ili kombinaciju supstanci za koju se pokazalo da ima svojstvo da leči ili sprečava bolesti kod ljudi Foto: Shutterstock

Lek i dijetetski suplement razlikuju se pre svega prema nameni, sastavu, načinu delovanja i regulaciji. Dijetetski suplementi postali su neizostavan deo svakodnevice miliona ljudi širom sveta — i taj broj neprestano raste. U Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, njihova upotreba je na istorijskom maksimumu, dok globalno tržište suplemenata beleži izuzetno brz rast. Samo tokom 2024. godine, vrednost tržišta dostigla je impresivnih 179 milijardi dolara, a očekuje se da će do 2029. narasti na čak 258 milijardi.

Lek je proizvod koji sadrži supstancu koja ima svojstvo da leči ili sprečava bolesti kod ljudi, a dijatetski suplement je dodatak ishrani

- Prema najnovijim podacima Council for Responsible Nutrition iz 2023. godine, čak 74 odsto odraslih Amerikanaca koristi suplemente, a više od polovine, 55 procenata, smatra sebe redovnim korisnicima. Iako statistički podaci za Srbiju nisu poznati, realno je pretpostaviti da globalni trendovi utiču i na našu zemlju, gde sve više ljudi poseže za suplementima kao podrškom zdravlju, energiji i kvalitetu života. Međutim, koliko su oni zaista efikasni, da li su bezbedni za dugotrajnu upotrebu - ističe u razgovoru za eKlinika portal vanredni profesor Farmaceutskog fakulteta u Novom Sadu dr Nikola Jojić. 

- Lek je proizvod koji sadrži supstancu ili kombinaciju supstanci za koju se pokazalo da ima svojstvo da leči ili sprečava bolesti kod ljudi, dok je dijetetski suplement definisan kao "dodatak ishrani", odnosno hrana koja dopunjuje uobičajenu ishranu, i koja predstavlja koncentrovane izvore hranljivih sastojaka. Poređenjem dve definicije, jasno je da lek proizvod namenjen lečenju ili prevenciji bolesti, dok su dijetetski suplementi način da se usled neadekvatne ishrane nadomesti određena nutritivna deficijencija - objašnjava dr Jojić.

Lek je supstanca koja prolazi kroz izrazito dugotrajan, rigorozan i skup proces, dok to ne važi za dijetetski suplement

Razlika između leka i dijetetskog suplementa ima mnogo, ističe sagovornik eKlinika portala, ali najbitnije su svakako da je "lek supstanca koja je prošla kroz izrazito dugotrajan, rigorozan, ali i skup proces kojim je utvrđeno da poseduje svojstvo da leči ili sprečava bolesti".

- Sa druge strane dijetetski suplement, pre dospeća na tržište, ne prolazi kroz iste procese kao lek, zbog čega dokazi o efikasnosti nisu utvrđeni na isti način kao kod leka, te kao takav ne sme

biti označen, reklamiran ili predstavljen kao proizvod koji ima svojstva u prevenciji, tretiranju ili lečenju bolesti. Druga stvar koja u značajnoj meri razlikuje lek od dijetetskog proizvoda jeste način dospevanja na tržište. Za razliku od lekova, koji pre dospevanja na tržište zahtevaju odobrenje regulatornog tela poput Agencije za lekove i medicinska sredstva (ALIMS), dijetetski suplementi imaju značajno manje kontrolnih mehanizama pre nego što postanu dostupni korisnicima - pojašnjava prof. dr Nikola Jojić.

Na tržištu sve veći broj suplemenata niskog kvaliteta

Povećana potražnja potrošača i upitna efikasnost kontrolnih mehanizama pre dospeća dijetetskog suplementa na tržište omogućile su sve većem broju proizvođača da kreiraju i prodaju suplemente niskog kvaliteta. Profesor Jojić navodi da je u SAD, na primer, kao odgovor na potencijalne rizike, Američka farmakopeja (USP), kao nezavisna, naučna, neprofitna organizacija odlučila da zaštiti javno zdravlje korisnika dijetetskih suplemenata razvijanjem standarda kvaliteta i srodnih programa za lekove, dijetetske suplemente i hranu.

- Važan deo onoga što USP radi jeste provera kvaliteta dijetetskih suplemenata, pa tako suplementi koji prođu kontrolu kvaliteta dobijaju USP verifikaciju čime se garantuje da:

  • Dijetetski suplement sadrži sastojke navedene na etiketi u deklarisanoj jačini i količinama
  • Dijetetski suplement ne sadrži štetne nivoe određenih zagađivača, kao što su teški metali i pesticidi
  • Dijetetski suplement je proizveden u skladu sa dobrim proizvođačkim praksama FDA, koristeći sanitarne i dobro kontrolisane procese
  • Dijetetski suplement ispunjava definisane farmakokinetičke parametre, u kontekstu njegove razgradnje i rastvaranje u određenom vremenskom periodu tako da sastojci dijetetskog

    suplementa mogu biti oslobođeni i apsorbovani na željeni način - ističe profesor Jojić.

Suplementi mogu krajnjeg korisnika da dovedu u zabludu

Regulativa je u Evropi nešto drugačija, a čak različita i unutar članica EU, a opet različita od regulative u Srbiji, naglašava profesor Jojić.

- U Srbiji, pre dospeća dijetetskog suplementa na tržište, neophodno je pribaviti stručno mišljenje Farmaceutskih fakulteta, stručno mišljenje i analitički izveštaj zdravstvene ustanove o zdravstvenoj ispravnosti dodatka ishrani i na kraju izvršiti upis u bazu podataka Ministartsva zdravlja čime se potvrđuje da je dijetetski suplement registrovan na tržištu Srbije. Nažalost, u Srbiji je trenutno moguće pronaći i čitav niz suplemenata koji nisu prošli gore opisane korake, što povlači određene rizike. Tako, na primer, u dijetetskim suplementima za potenciju, moguće je prisustvo farmakološki aktivne supstance, odnosno leka koji se koristi u terapiji erektilne disfunkije, čime se krajnji korisnik dovodi u zabludu, ali i u opasnost od ispoljavanje neželjenih efekata samog leka - upozorava vanredni profesor Farmaceutskog fakulteta u Novom Sadu dr Nikola Jojić.