Naslovna / Zdravlje

Specijalni pregled srca otkriva suženja arterija i „odlučuje“ kada je potrebna operacija

Priredio/la: D. T.|17:00 - 23. 08. 2023.

Kako bi video u kakvom je stanju srce lekar malim cevčicama, takozvanim kateterima, preko krvnog suda ruke ili noge, može da priđe srcu

koronarna arterija minimalno invazivna procedura koja daje uvid u rad srca na osnovu čega se kasnije i predlažu modaliteti lečenja pacijenta Foto; Shutterstock

Pregled srca, dijagnostička metoda kojom se otkrivaju moguća suženja i zapušenja srčanih arterija, krvnih sudova koji ishranjuju srce zove se kateterizacija srca. Lekar malim cevčicama, takozvanim kateterima, preko krvnog suda ruke ili noge, priđe srcu. Kroz katetere se u srčane arterije  ubrizga mala količina kontrasta i na ovaj način se snimaju moguća zapušenja ili suženja arterija srca.

Zlatni standard za dijagnostiku koronarne bolesti srca

Kateterizacija srca, zove se i koronarografija, a stručnjaci naglašavaju da je ovaj pregled zlatni standard za dijagnostiku koronarne bolesti srca koja može da dovede do nepravilnog srčanog ritma, bola u grudima (angine pektoris), infarkta, srčane slabosti. Stručnjaci kažu da je ovo minimalno invazivna procedura koja daje uvid u rad srca na osnovu čega se kasnije i predlažu modaliteti lečenja pacijenta.

Pregled srca, ali i način lečenja

Ovo je i dijagnostički pregled, ali i jedan od načina lečenja. Moguće je da kardiolog tokom kateterizacije u isto vreme dobije uvid u rad srca, ali i da počne terapiju na primer, ugradi stent ako je potrebno. Ovaj pregled srca daje uvid u prirodu bola u grudima ili u aritmiju, moguće je da se tokom koronarografije uradi i biopsija. Na osnovu ovog pregleda lekar može da proceni funkciju srčanog mišića, vidi da li postoje problemi sa plućnim arterijama, proveri protok krvi, nivo kiseonika i pritisak.

Kako se pripremiti za koronarografiju?

Kateterizaciju srca radi dobro uigran tim kardiologa, medicinskih sestara i tehničara. Pre kateterizacija srca medicinsko osoblje će ispitati da li i koju terapiju već koristi pacijent, dobiti uvid u vrste lekova i moguće alergije. Bitno je da lekari znaju da li pacijent ima alergije na kontrastna sredstva, jod, lateks. Nekih šest do osam sati pre postupka potrebno je da se pacijent uzdržava od hrane i pića.

U slučaju da već koristimo neku terapiju, savet je da se konsultujemo sa lekarem o režimu primene lekova posebno ako pijemo antikoagulanse (lekove za gustu krv), aspirin, lekovi za  dijabetes, posebno metformin. Pre same procedure radi se EKG, ultrazvuk srca, CT skeniranje srca, test opterećenja, magnetna rezonanca srca.

Nema bola

Savet je da se na koronarografiju dođe u komotnoj i praktičnoj odeći, moguće i uz članove porodice, koji će nas čekati u hodniku. Preporuka je da ponesemo i spisak lekova koje koristimo i propisane doze na primer, varfarina, diuretika ili insulina, mogućih suplemenata i lekova koji se mogu kupiti bez lekarskog recepta.

Pacijent se pre postupka presvlači u bolničku odeću, moguće je da dobije i ćebad. Prostorija u kojoj se radi kateterizacija srca je hladna i slabo osvetljena, kako bi se sprečila oštećenja aparata. Pacijent leži na stolu za intervenciju, iznad koje su rendgenska kamera i nekoliko monitora. Medicinsko osoblje očistitiće i ako je potrebno obrijati mesto u predelu ruke ili prepona. Pacijent dobija sedativ, ali sve vreme je svestan i prati uputstva lekara. Mesto uboda biće pod dejstvom lokalnog anestetika, pacijent ne oseća bol.

Reakcije koje nestaju u roku od nekoliko sekundi

Kada već počne procedura, bitno je da pacijent prijavi bilo kakve alergijske reakcije, svrab, stezanje u grlu, kratak dah, mučninu, nelagodnost u grudima, bol. Lekar može zatražiti da okrenemo glavu, duboko udahnemo i zadržimo dah na nekoliko sekundi dok postavlja kateter. Kada kontrast dospe u arterije pacijent može osetiti na nekoliko sekundi vrućinu ili crvenilo, sve ove reakcije su uobičajene i nestaju u roku od par sekundi.

Tokom same kateterizacije lekar može da uradi angioplastiku, to jest postupak širenja krvnog suda pomoću balona, postupak se primenjuje kako bi se otvorilo suženje ili začepljenje i poboljšao protok krvi unutar krvnog suda. Moguće je da se postavi i stent, da se uradi rotablacija kojom se skidaju naslage kalcijuma sa zidova krvnog suda.

Ostaje se uglavnom tokom dana u bolnici

Posle procedure prati se stanje pacijenta, većina u toku dana ode na kućno lečenje, izuzev kod ugradnje stenta. Pacijent pije malo veće količine vode kako bi izbacio kontrastno sredstvo iz tela, moguća je učestalija potreba za mokrenjem.

Pacijenta na kućno lečenje vodi neko od članova porodice, nikako se ne savetuje da pacijent odmah vozi. Tokom vožnje, u slučaju da je putovanje duže od jednog sata, savet je da se na svakih sat vremena stane i da pacijent hoda pet do 10 minuta. U slučaju da se putuje avionom preporuka je da se posle jednog sata sedenja prošeta do 10 minuta.

Moguće komplikacije

Komplikacije su, kako kažu stručnjaci, retke. U zemljama razvijenog sveta uradio se oko jedan milion kateterizacija srca, a komplikacije se zapažaju kod manje od jedan odsto pacijenata. Moguće su alergijske reakcija na lek ili kontrastno sredstvo, nepravilan srčani ritam, infekcije, nizak krvni pritisak, krvarenje na ruci ili preponi, pneumotoraks (patološko stanje usled prisustva vazduha u plućnoj maramici).

Kod nekih pacijenata se zapaža kontinuirani bol u grudima, blaga do umerena kožna reakcija (poput opekotina od sunca), insuficijencija bubrega. Najteže moguće komplikacije su tamponada srca (nakupljanje tečnosti oko srca), oštećenje koronarne arterije i sudova, srčani udar, krvni ugrušci, moždani udar, smrtni ishod. U slučaju da se posle intervencije javi povišena telesna temperatura, vrtoglavica, bol, kratak dah, abnormalni srčani ritam, odmah kontaktirajte lekara.

Koliko dugo traje koronarografija?

Sama procedura obično traje 30 minuta, ali vreme pripreme i oporavak traju do devet sati ili duže. Obično pacijenti ceo dan provedu u bolnici. Ukoliko se tokom intervencije, na primer radi ugradnja stenta postupak traje duže i tada pacijent obično provede i noć u bolnici.

Većina pacijenata na primer može da voziti 24 sata posle izlaska iz bolnice. U zavisnosti od mesta na kojem je bio postavljen kateter, savet je da se izbegavaju naporne fizičke aktivnosti tokom dva do pet dana. Lekar će reći kada možemo da se vratimo na posao. Mesto na kojem je bio postavljen kateter ne izlaže se direktno delovanju vode nedelju dana. Ne preporučuje se kupanje u kadi, moguće je tuširanje 24 sata posle procedure, s tim što se rana zaštiti od vode.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo