Lipomi su benigni tumori koji generalno ne zahtevaju lečenje ali, po želji, mogu hirurški da se uklone
Lipom je benigni tumor (nekancerozni rast) koji se javlja na koži ili ispod nje. Lipomi se sastoje od masnih ćelija (adipocita), okrugli su, mekani i pokretni. Mogu da se pojave bilo gde na telu. Obično nisu bolni. Lipomi su najčešći abnormalni rast koji lekari primećuju. Oko 1 odsto ljudi dobiće lipom u nekom trenutku svog života. Međutim, lipomi mogu biti češći nego što se to navodi u podacima, jer su često mali i ne smetaju. Lipomi generalno ne zahtevaju lečenje, ali po želji mogu hirurški da se uklone. Injekcije steroida i liposukcija su druge opcije lečenja.
Lipomi se klasifikuju na osnovu toga gde se pojavljuju u telu ili prema tome kako tumorske ćelije izgledaju pod mikroskopom.
Tipovi lipoma su:
Većina lipoma je površinska, što znači da rastu na površini kože ili u potkožnom tkivu neposredno ispod kože. Lipomi se takođe mogu razviti u mekim tkivima dublje ispod kože, uključujući mišićno tkivo. Dublji lipomi mogu narasti prilično veliki pre nego što budu primećeni.
Naučnici nastavljaju da rade na testovima koji pomažu da se različite vrste lipoma razlikuju jedna od druge i od nekih vrsta raka.
Lipomi su obično okruglog ili ovalnog oblika. Masne ćelije u lipomima često su skupljene u veće kuglice koje se nazivaju režnjevi, a ceo masni rast je sadržan u fibroznoj vreći koja se zove kapsula. Većina lipoma postoji bez ikakvih simptoma. Meko, kvrgavo područje, obično manje od 5 cm široko, može se osetiti ili videti na površini ili ispod kože. Često sporo raste i može malo da se pomeri ispod kože. Lipom se može pojaviti bilo gde na koži i u većini organa. Oko 5 odsto ljudi sa lipomima ima više lipoma.
Većina lipoma se pojavljuje u sledećim oblastima:
Lipomi imaju tendenciju da ostanu iste veličine i generalno nisu bolni. Međutim, oni mogu pritisnuti obližnju strukturu kao što je nerv ili krvni sud što može izazvati bol u tom području.
Tačan uzrok nastanka lipoma nije poznat niti shvaćen. Ne postoji definitivan dokaz da hemikalije ili izloženost radijaciji mogu da ih izazovu. Neki tipovi mogu biti genetski, ali izgleda da pol i etničko poreklo nisu faktori. Istraživači nastavljaju da proučavaju opšte faktore rizika kako bi bolje razumeli šta može da razvije lipome.
Kod svakoga može da se pojavi lipom. Obično se pojavljuju u odraslom dobu, posebno između 40 i 60 godina. Lipom se može razviti nakon povrede ili fizičke traume na nekom području. Ostali mogući faktori rizika uključuju:
Lipome obično identifikuje lekar tokom fizičke procene gledanjem i opipavanjem kvržice. Proveriće njegovu veličinu, konzistentnost i pokretljivost (da li se kreće ili ne i kako).
Biopsija je potrebna da bi se potvrdilo da li je tumor lipom ili ne. Takođe može pomoći u određivanju vrste lipoma. Za biopsiju, lekar će uzeti mali uzorak tkiva i pregledati ga pod mikroskopom.
Obratite se lekaru ako primetite novu ili abnormalnu kvržicu u koži ili ispod nje. Dok se lipomi smatraju bezopasnim i benignim, stanja koja liče na lipome mogu biti ozbiljna. Na primer, liposarkom je maligni kancer masnog tkiva. Lekar može preporučiti biopsiju za uspostavljanje dijagnoze.
Možda će biti potrebno dodatno laboratorijsko ispitivanje, posebno ako postoji zabrinutost u vezi sa početnim rezultatima biopsije. U ispitivanja mogu da budu uključena snimanja kao što su:
Vrsta snimanja može zavisiti od veličine, oblika i lokacije mase. Svako snimanje stvara različitu vrstu vizuelne slike kvržice i pomaže lekaru da postavi dijagnozu. Studije imidžinga takođe mogu biti od pomoći u razumevanju koje se strukture nalaze u blizini lipoma i koliko krvotoka to područje prima. Snimanje verovatno neće biti potrebno ako je lipom površinski (na koži ili blizu površine kože).
Lipomi često ne zahtevaju lečenje. Ovi benigni tumori ne šire se na druge delove tela niti ulaze u obližnja tkiva.
Ako se lipom ne leči, trebalo bi ga pratiti i kontrolisati da li ima bilo kakvih promena. Najbolje je da ga lekar redovno proverava.
Lekar može predložiti lečenje ako lipom brzo raste ili izaziva bol. Takođe lečenje može da bude i iz kozmetičkih razloga. Lipome obično leči dermatolog, opšti hirurg ili plastični hirurg.
Najčešće opcije lečenja lipoma uključuju:
Uklanjanje cele kapsule smanjuje verovatnoću ponovnog rasta. Ovo je lakše kod potkožnih lipoma (nalaze se odmah ispod kože), jer obično nisu pričvršćeni za vezivno tkivo. U slučaju uklanjanja lipoma, lekara treba pitati za rizike i prednosti procedure, očekivano vreme oporavka i slične druge slučajeve koje je obavio.
Lipom se generalno smatra izlečenim nakon što je potpuno uklonjen i tada se verovatno neće vratiti.
Ne postoje dokazani načini da se spreči pojavljivanje lipoma ili da se uspori njegov rast. Na sreću, lipomi su obično benigni i bezbolni. Većina ljudi traži lečenje jer im se ne sviđa izgled lipoma, posebno ako se nalazi na licu, vratu ili drugom veoma vidljivom području. Naučnici nastavljaju da istražuju vrste lipoma, uzroke njihovog nastanka i smernice o tome kada i kako ih treba lečiti.