Lekari primećuju da je moždana aneurizma nešto učestalija kod žena Foto: Shutterstock
Moždana aneurizma je proširenje nekog krvnog suda u mozgu. Mučnina, bol iza oka, spuštenost kapka, duple slike, različita širina zenica, jake glavobolje, osetljivost na svetlost, simptomi su koji ukazuju da je aneurizma u lošem stanju. Proširenje krvnog suda mozga je u obliku vrećice ili vretena, promene su u početku male, s tim da se postepeno uvećavaju. Na samom početku promene nisu praćene simptomima, lekari kažu da većina pacijenta i ne zna da ima proširenje krvnog suda u mozgu.
Najveća komplikacija je pucanje aneurizme koja kod većine pacijenata počinje jakom glavoboljom. Lekari kažu da pacijenti tu glavobolju opisuju kao najjaču u životu, na skali od 1 do 10 ocenjuju je kao 10. U slučaju jakog i iznenadnog naleta glavobolje potrebno je odmah da potražimo stručnu pomoć, ako se brzo ne reaguje sve se može završiti i fatalnim ishodom.
Neurolozi navode da se oko 50 odsto slučajeva pucanja moždane aneurizme završi smrtnim ishodom. Nažalost i pacijenti koji prežive mogu do kraja života da se bore sa neurološkim oštećenjima.
Lekari primećuju da je moždana aneurizma nešto učestalija kod žena. Postoji više faktora rizika koji mogu da dovedu do aneurizme, od genetske predispozicije, do visokog krvnog pritisaka, povreda glave ili naslednog poremećaja vezivnog tkiva poput Ehlers-Danlosovog sindroma. Policistična bolest bubrega, pušenje, prekomerna upotreba alkohola, arteriovenske malformacije krvnih sudova glave, ateroskleroza, starije životno doba su takođe neki od faktora rizika.
– Vodeći faktor rizika je ipak genetska predispozicija. Zato svim osobama koje u bliskoj porodici imaju nekog sa moždanom aneurizmom savetujemo redovne preglede magnetno rezonantnu angiografiju, kako bi se na vreme otkrile moguće promene – kaže neurohirurg dr Robert Wicks iz Neuroendovascular Surgery Fellowship Program u Majamiju.
Neurolozi smatraju da se nasledne promene, koje mogu da budu uvod u moždanu aneurizmu, javljaju kod 7 do 20 odsto populacije. Lekari preporučuju osobama koje su u porodici imale pacijente sa moždanom aneurizmom preventivne preglede – CT krvnih sudova i glave, magnetnu rezonancu (MRI), digitalnu suptrakcionu angiografiju. Dobra dijagnostika je najbolji način da se otkriju promene na vreme i počne lečenje.
Neke studije navode da postoji veza između migrene i moždane aneurizme, međutim ova veza nije do kraja jasna. Lekari naglašavaju da većina osoba sa migrenom neće razviti aneurizmu. Ipak, dešava se da kod pojedinih osoba dođe do pucanja aneurizme posle višenedeljnih ili višemesečnih migrena.
Kako je navedeno moždana aneurizma, posebno u početku, uglavnom je asimptomatska i često se otkriva kada pacijenti dođu na snimanje iz sasvim nekih drugih razloga. Veće aneurizme, kada je već došlo do razvoja bolesti, mogu da budu praćene simptomima, sličnim onima koji se javljaju i kod migrene.
– U svakom slučaju ako su simptomi praćeni slabošću jedne strane tela, utrnulošću, vidnim promenama na jednom oku, spuštenim licem ili otežanim govorom, medicinska procena je opravdana. Bolje je da dođemo kod lekara i da potvrdimo da se ne radi o aneurizmi ili moždanom udaru, nego da čekamo da stanje prođe i da se jave komplikacije – kaže neurolog dr Luis Felipe Tornes sa Baptist Health Neuroscience Institute u Majamiju.