Unos dovoljno kalcijuma i magnezijuma putem ishrane ili suplemenata važan je za ukupne telesne funkcije Foto Shutterstock
Pokazalo se da su osobe koje su imale nedostatak ključnih minerala postigle niži rezultat na kognitivnim testovima. Dovoljno kalcijuma ključno je za izgradnju i održavanje jakih kostiju. Takođe je najzastupljeniji mineral u ljudskom telu i igra ulogu u drugim vitalnim funkcijama, kao što je podrška zdravlju mišića i nerava, kretanje krvi kroz krvne sudove i oslobađanje određenih hormona. Magnezijum pomaže u regulisanju više telesnih procesa, uključujući funkciju mišića i nerava, nivo šećera u krvi i krvni pritisak. Takođe je ključna hranljiva materija za stvaranje kostiju i DNK.
Studija, objavljena u časopisu Nutrients, proučavala je odrasle starije od 60 godina koji su bili hospitalizovani u Poljskoj i upoređivala njihovu kognitivnu funkciju sa nivoima kalcijuma i magnezijuma. Otkriveno je da su pojedinci koji su postigli niži rezultat na kognitivnim testovima generalno imali niže nivoe magnezijuma i kalcijuma u krvi.
Istraživači sa Medicinskog univerziteta u Lođu na Odeljenju za gerijatriju, u Poljskoj, proučavali su podatke 1.220 hospitalizovanih osoba starijih od 60 godina. Za razliku od prethodne studije, koja je merila nivoe kalcijuma i magnezijuma na osnovu ishrane, ova nova studija koristila je analize krvi.
Istraživači su podelili učesnike u četiri grupe: one sa normalnim nivoom magnezijuma i kalcijuma u serumu, one koji su imali samo nizak nivo magnezijuma, one koji su imali samo nizak nivo kalcijuma i one koji su imali nizak nivo i magnezijuma i kalcijuma.
Učesnici su zatim uradili dva različita testa da bi proverili svoju kognitivnu funkciju. Istraživači su otkrili da su ljudi sa nižim nivoima magnezijuma i kalcijuma imali lošije rezultate na oba kognitivna testa, za razliku od onih sa normalnim nivoima. Osobe sa normalnim nivoom kalcijuma, ali niskim nivoom magnezijuma takođe su imale lošije rezultate od onih sa normalnim nivoima oba nutrijenta. Oni sa normalnim nivoom magnezijuma i niskim nivoom kalcijuma nisu bili tako loši.
Istraživači su takođe otkrili da su drugi faktori, kao što su starost, BMI i srčana insuficijencija, povezani sa nižim kognitivnim rezultatima.
Važno je razumeti da studija pokazuje korelaciju, a ne uzročnost, rekla je dr Katherine Tucker, profesor emeritus i osnivač Centra za zdravlje stanovništva u Centru za digitalno zdravlje na Univerzitetu Masačusets Louel. Takođe, istraživači nisu uzeli u obzir druge faktore koji bi mogli doprineti kognitivnom padu.
– Prilagodili su srčanoj insuficijenciji, ali ne i dijabetesu u smislu kalcijuma i magnezijuma – kaže dr Tucker. Takođe nisu uzeli u obzir funkciju bubrega, što bi moglo povećati ili smanjiti nivoe magnezijuma i kalcijuma, dodala je ona.
Hospitalizovani ljudi takođe imaju veću stopu kognitivnih problema i možda su podvrgnuti lečenju koje može uticati na njihov nivo magnezijuma i kalcijuma, kaže dr Luke Kim, lekar u Centru za gerijatrijsku medicinu na Klivlendskoj klinici. Nizak nivo magnezijuma i kalcijuma „mogao bi biti samo pokazatelj njihove bolesti”, dodao je on.
Prošla istraživanja, uključujući studiju u kojoj je dr Tucker prošle godine bila ko-autor, otkrila su slične veze između nivoa magnezijuma i kognitivnih funkcija, ali nisu imala iste rezultate.
– Otkrili smo da je nizak ili visok nivo magnezijuma povezan sa kognitivnim padom, i zaista se radi o postojanju ravnoteže. Potrebno je da imamo pravu količinu magnezijuma – rekla je dr Tucker.
Većini odraslih savetuje se da svakodnevno unose oko 310–420 mg magnezijuma i između 1.000–1.300 mg kalcijuma. Namirnice bogate magnezijumom su pasulj, orašaste plodove, mahunarke i čia semenke. Hrana bogata kalcijumom uključuje mlečne proizvode poput mleka, sira i jogurta, kao i tamno, lisnato zeleno povrće kao što je kelj, brokoli i bok čoi (vrsta kupusa).
Ako konzumiramo kompletnu ishranu bogatu kalcijumom i magnezijumom, suplementi nam verovatno neće biti potrebni. U protivnom, suplementi mogu da pomognu da unesemo ove ključne hranljive materije. Samo treba voditi računa da ne prekoračimo preporučene doze.