Zašto je rak debelog creva sve zastupljeni kod mladih? Nauka odgovor traži u nevidljivim česticama sa kojima smo u svakodnevnom kontaktu

Vreme čitanja: oko 3 min.

I pored sve razvijenije svesti o ovoj bolesti i preporuka o pravovremenom skriningu,  niko sa sigurnošću ne može da objasni zašto je sve više mladih pacijenata sa dijagnozom raka debelog creva

Istraživanje kineskih naučnika bilo je usmereno na moguću ulogu mikroplastike u kancerogenezi. Foto: Shutterstock

Rak debelog creva dijagnostikuje se sve češće kod pacijenata u mlađem životnom dobu. Postoji više mogućih objašnjenja za karcinom debelog creva kod mladih. Najnovije istraživanje skreće pažnju na značajan faktor rizika sa kojim smo skoro svakodnevno u kontaktu – mikroplastiku.

Upala, citotoksičnost i oksidativni stres

Istraživači sa kineskog Instituta za koloproktologiju (Institute of Coloproctology) u Tjenđinu objavili su studiju u časopisu Nature's Scientific Reports o uticaju mikroplastike na ljudsko zdravlje. Naglašeno je da je delovanje mikroplastike za sada „uglavnom nejasno“. Ali u isto vreme, upozorava se da „upala, citotoksičnost i oksidativni stres“ mogu da budu u tesnoj vezi sa sve većom prisutnošću mikroplastike u savremenom okruženju.

Uloga mikroplastike u kancerogenezi

Istraživanje kineskih naučnika bilo je usmereno na moguću ulogu mikroplastike u kancerogenezi. Naučni tim analizirao je uzorke tumorskog tkiva i peritumoralnog tkiva, to jest, tkiva u neposrednoj blizini tumora koje okružuje malignu masu.

Naši nalazi otkrili su različite vrste mikroplastike, posebno polivinilhlorida (PVC) i polietilena (PE), unutar peritumoralnih i tumorskih regiona – navodi se u istraživanju.

Stručnjaci objašnjavaju da mikroplastiku čine čvrste plastične čestice manje od pet milimetara, koje su nerastvorljive u vodi i nerazgradive. Mikroplastika se koristi u vidu mikrogranula u pastama za zube, a iako sve ređe, i u kozmetičkim proizvodima za piling, pri čemu se na tim proizvodima često može videti oznaka microplastics free.

Ekolozi ističu da su, na primer, automobilske gume jedan od glavnih zagađivača voda mikroplastikom, kao i sva plastika koja završava na smetlištima. Plastične čestice koje nastaju degradacijom plastike dospevaju u životnu sredinu – mora, okeane, reke – a potom i u lanac ishrane, sve do ljudskog organizma.

Mikroplastika i rak debelog creva

Kineski istraživači potvrđuju da je mikroplastika „sveprisutan zagađivač životne sredine“ i da je sve zastupljenija u morskim, slatkovodnim i kopnenim ekosistemima. Njihovo istraživanje bilo je posebno fokusirano na vezu mikroplastike i kolorektalnog karcinoma.

Rak debelog creva kod mladih pacijenata je sve prisutnija tema u medijima. Govori se i da broj mladih pacijenata „vrtoglavo raste“. I pored sve razvijenije svesti o ovoj bolesti i preporuka o pravovremenom skriningu,  niko sa sigurnošću ne može da objasni zašto je sve više mladih pacijenata sa dijagnozom raka debelog creva.

Industrijske namirnice, sedentarni način života

Lekari sa Yale Medicine navode kao moguće rizike za porast učestalosti kolorektalnog karcinoma: konzumiranje industrijskih namirnica, sedentarni način života, kao i faktore iz životne sredine.

Kineski stručnjaci iz Tjenđina takođe ističu da još uvek nije do kraja razjašnjen mehanizam uticaja mikroplastike na razvoj kolorektalnog karcinoma. Kao potencijalni uzroci pominju se oksidativni stres koji oštećuje DNK, povećan kontakt sa teškim metalima, hronična upala i imunološka disregulacija. Veruje se da su upravo ti faktori mogući okidači za razvoj bolesti.

Obim rizika još nije poznat

Istraživači ističu da je neophodno da se sve više jača svest o zagađenju životne sredine. Apeluju na donosioce odluka da regulatornim merama ublaže zagađenje mikroplastikom. Iako obim rizika od mikroplastike još uvek nije u potpunosti poznat, prvi nalazi ukazuju na niz negativnih efekata po ljudsko zdravlje.

Ukoliko je moguće, izbegavajte plastiku

Stručnjaci preporučuju da, kada god je moguće, izbegavamo upotrebu plastike. Evropska unija usvojila je Direktivu o plastici za jednokratnu upotrebu, koja ima za cilj da se smanji ili potpuno zaustavi upotreba proizvoda poput slamčica, plastičnih čaša, pribora za jelo, kesa i kutija za hranu od ekspandiranog polistirena. Iako se ova direktiva još uvek ne primenjuje dosledno u svim članicama EU, očekuje se da će se države usmeriti na ograničavanje upotrebe i drugih jednokratnih plastičnih proizvoda, kao što je PET ambalaža za vodu.