Bol u stopalu kao „posektina nožem”: Šta je Mortonova bolest?

Vreme čitanja: oko 4 min.

Bitno je se u slučaju znakova upale isključi mogućnost infekcije ili sistemskih inflamatorno - reumatskih bolesti

Hirurško lečenje se savetuje tek ukoliko bol ne može da se kontroliše neoperativnim metodama Foto: Shutterstock

Mortonova bolest ili Mortonov neurom je kompresivna neuropatija interdigitalnog nerva, smeštenog između nožnih prstiju. Pacijenti se uglavnom žale na iznenadi bol u stopalu, u prednjem delu, tokom hoda. Kažu da osećaju kao da ih nešto seče nožem ili kao da bosi hodaju po kamenju. Mortonov neurom pogađa jedan od nerava koji se protežu između dugih kostiju (metatarzala) u stopalu. Tačan uzrok Mortonove bolesti nije poznat. Pored bola mogući simptomi su i peckanje, utrnulost. Jedna trećina slučajeva može da se lako reši -  promenom obuće. U slučaju hroničnih simptoma nekada se savetuje i operacija.

Zašto se javlja bol u stopalu?

Metatarzalgija je naziv za bol u prednjem delu stopala. Zove se i neuroma plantaris ili Mortonova bolest, po Morton koji ju je opisao u drugoj polovini 19. veka. Bol se naješće registruje na nervu koji prolazi kroz III metatarzalni tunel.

Nije tačan do kraja razlog zbog kojeg dolazi do bola u stopalu. Stanje se povezuje sa učestalim pokretima koji dovode do prekomernog ispružanja prstiju, na primer pri trčanju uzbrdo. Smatra se da neka zanimanja koja zahtevaju produženo čučanje sužavaju metatarzalne tunele, na ovaj način se umanjuje prostor za nerv i povećava povećava pritisak, dolazi do otoka nerva, njegovog oštećenja. Mortovna bolest se češće zapaža kod žena, a dovodi se u vezu i sa cipelama na štiklu, preterano uskim, cipelama u špic.

Moguće je da bol nestane na godinu dana

Osobe sa Mortonovom bolešću žale se na bol u stopalu, uglavnom prednjem delu stopala, nekada se bol širi i u nožne prste. Simptomi su jači posle nošenja cipela sa visokim potpeticama. Bol je nekada toliko jak, da osoba mora da stane izuje cipelu i masira bolno mesto.

Simptomi nisu kod svih isti, već variraju, moguće je da do bola dođe dva puta u toku jedne nedelje, a zatim da nema nikakvih tegoba u sledećih godinu dana. Napadi bola nekada traju nekoliko minuta do čak jednog sata, s tim što se primećuje da se učestalost napada povećava tokom vremena.

Dijagnoza

Mortonova bolest se dijagnostikuje uglavnom kliničkom procenom. Lekar može u nekim situacijama da predloži standardnu radiografiju stopala, s tim što je kod ovog oboljenja radiografski nalaz normalan.

Ultrazvuk, magnetna rezonanca, analize krvi su metode izbora. Bitno je da lekar u slučaju znakova upale isključi mogućnost infekcije ili sistemskih inflamatorno - reumatskih bolesti.

Lečenje

Bol u stopalima u većini slučajeva dobro se leči i kontroliše promenom obuće. Odgovarajuće cipele su prvi korak i u lečenju Mortonove bolesti. Savetuje se šira obuća sa niskom petom, od pomoći su i ortopedski uložci sa odgovarajućim metatarzalnim jastučićima. Savetuje se kupovina ortopedskih uložaka, tek posle pregleda lekara koji će na osnovu stanja predložiti najbolje rešenje.

Može da se savetuje i fizikalna terapija, krioterapija i terapijski ultrazvuk. Moguća je i primena kortikosteroida u vidu injekcije sa lokalnim anestetikom. Injekciju uglavnom daje radiolog koji ubrizgava lek pod kontrolom ultrazvuka. Ova terapija ublažava bol barem i na kratko vreme, s tim što je i dalje neophodno da pacijent nosi odgovarajuću obuću. U nekim slučajevima efikasna je mobilizacija. Pojedine studije navode da su ovi načini lečenja u istoj meri efikasni kao i operacija. Moguće je i radiofrekventna ablacija - terapija oštećenog nerva talasima toplotne energije, ipak nema još dovoljno podataka o efikasnosti ove metode.

Kada se savetuje hirurško lečenje?

Hirurško lečenje se savetuje tek ukoliko bol ne može da se kontroliše neoperativnim metodama. Radi se presecanje ligamenta, a ako bol i dalje traje preporuka je kompletno presecanje nerva. Lekari ipak kažu da su i posle operacije mogući bolovi i komplikacije. Pojedini lekari napominju da najmanje tri četvrtine pacijenata ima koristi od operacije. Komplikacije su moguće kod oko 5 od 100 pacijenata, mali broj osoba navodi da je osećaj bola još jači posle operacije.