Šta je nekroza i zašto nastaje ovaj pasivan i često nekontrolisan proces
Nekroza može da nastane zbog povreda, infekcija ili bolesti, a nedostatak protoka krvi u tkivima i ekstremni uslovi okoline takođe mogu da izazovu ovo stanje
Nekroza je medicinski termin za "smrt tkiva" ili odumiranje tkiva ljudskog tela. Kada ćelije u tkivima odumru, to može da utiče na mnoge različite delove tela, uključujući kosti, kožu i organe. Nekroza može da nastane zbog bolesti, infekcije, povrede, oboljenja ili nedostatka protoka krvi u tkivima.
Šta je nekroza i zbog čega nastaje ovo stanje?
Nekroza je smrt ćelija u tkivima, nenormalno, patološko odumiranje ćelija ili tkiva u organizmu usled oštećenja koje prevazilazi sposobnost ćelije za oporavak. Za razliku od apoptoze (programirane ćelijske smrti), nekroza je pasivan i često nekontrolisan proces koji obično izaziva upalu okolnog tkiva. Može da nastane zbog povreda, infekcija ili bolesti. Nedostatak protoka krvi u tkivima i ekstremni uslovi okoline takođe mogu da izazvaju nekrozu. Iako mrtvo tkivo tela može da se ukloni, tkivo koje zahvati nekroza ne može da se povratiti u prethodno stanje.
Često se kaže da nekrozu izazivaju „bakterije koje jedu meso“. Ali, mnoge vrste bakterija mogu da napadnu otvorenu ranu, čak i malu posekotinu. Najčešće, nekrotizirajuću infekciju izaziva Streptococcus bakterija. To je ista bakterija koja izaziva streptokoknu upalu grla. Ali, i mnoge različite vrste bakterija mogu da izazovu nekrotizirajuću infekciju. Neke od njih su:
- Enterococci
- Staphylococcus aureus
- Clostridium perfringens i druge anaerobne bakterije
- Gram negative bacterije kao što su Escherichia coli (E. coli).
Uzroci zbog kojih nastaje nekroza su:
- Nedostatak kiseonika (ishemija) – srčani ili moždani udar
- Infekcije – bakterije, virusi, toksini
- Hemikalije i otrovi
- Povrede – mehaničke, termalne (opekotine, promrzline)
- Autoimune bolesti.
Ko je u riziku od nekrotizirajuće infekcije mekog tkiva?
Bakterije koje izazivaju nekrotizirajuće infekcije mekog tkiva često se unose kada se mala posekotina ili ogrebotina kontaminira klicama. Svako može da bude zaražen. Ljudi koji su u većem riziku su oni sa otvorenom ranom, čak i malom posekotinom, posebno ako je bila u kontaktu sa prljavštinom ili bakterijama u ustima. Drugi faktori rizika su:
- Periferna arterijska bolest
- Dijabetes
- Gojaznost
- Rak
- Alkoholizam
- Intravenska upotreba droga.
Koje sve vrste nekroze postoje?
Kada ćelije tkiva odumru usled nekroze, one formiraju različite obrasce i izgled. Mrtve ćelije se pojavljuju na jedan od 6 načina, a ovi obrasci/vrste su:
Koagulativna nekroza je najčešća i obično se javlja u slučaju ishemije (infarkt miokarda). Kod koagulativne nekroze, mrtve ćelije ostaju čvrste i izgledaju normalno danima nakon smrti. Nedostatak protoka krvi ili kiseonika u bilo kom delu tela osim u mozgu može da izazove koagulativnu nekrozu.
Likvefakcijska nekroza je stanje kada se mrtve ćelije delimično ili potpuno rastvaraju u roku od nekoliko sati nakon smrti. Zatim se transformišu u gustu, lepljivu tečnost. Ćelije ponekad izgledaju kremasto žuto jer se formira gnoj. Infekcije i nedostatak kiseonika u mozgu mogu da izazovu likvefakcijsku nekrozu.
Kolerna (kolikvaciona) nekroza je kada se tkivo razlaže u tečnu masu, najčešće u mozgu
Kazeozna nekroza je kada tkivo, odnosno mrtve ćelije izgledaju belo i meko, poput sira (reč kazeozno znači „slično siru“). Kazeozna nekroza se jedinstveno vidi kod zarazne bolesti pluća - tuberkuloze.
Nekroza masti je stanje kada oštećene ćelije oslobađaju enzime, što ih dovodi do toga da se pretvore u tečnost. Tečne ćelije se kombinuju sa kalcijumom, stvarajući kredaste, bele naslage na ćelijama. Akutni pankreatitis je najčešći uzrok nekroze masti. Može se javiti i u tkivu dojke, u pankreasu ili masnom tkivu.
Fibrinoidna nekroza je kada mrtve ćelije izgledaju ružičasto i nemaju strukturu. To je zato što proteini plazme (fibrini) cure iz zidova krvnih sudova. Fibrinoidna nekroza se javlja kada autoimuna bolest ili infekcija ošteti krvne sudove.
Gangrena ili gangrenozna nekroza je vrsta nekroze koja se dovodi u vezu sa truljenjem tkiva i infekcijom. Koža izgleda crno i počinje da truli. Nedostatak protoka krvi u nogama može da izazove gangrenoznu nekrozu, a ponekad može da utiče i na ruke i prste.