5 grešaka zbog kojih lekovi za mršavljenje ne deluju – lekari upozoravaju na ključne propuste

   ≫   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Lekovi iz grupe GLP-1 receptorskih agonista, poput semaglutida i tirzepatida, poslednjih godina postali su jedan od najtraženijih načina za gubitak kilograma. Od terapije za dijabetes došli su do statusa „rešenja” za mršavljenje, uz sve više dokaza da mogu imati i šire koristi po zdravlje – od srca do bubrega.

Iza velikih očekivanja često dolazi i razočaranje

Stručnjaci upozoravaju da ovi lekovi nisu čarobno rešenje i da način njihove primene može napraviti ključnu razliku – između stabilnog napretka i potpunog izostanka rezultata, pa čak i novih zdravstvenih problema.

Doktorka Meena T. Malhotra, specijalista funkcionalne medicine i lečenja gojaznosti, navodi da su kod pacijenata koji koriste GLP-1 terapiju zabeležena brojna poboljšanja, naročito kod onih sa dijabetesom.

– Primećeno je da su pacijenti sa težim oblicima bolesti imali bolje rezultate nego oni na drugim terapijama. Uočena su poboljšanja u funkciji mozga, pamćenju, radu srca, cirkulaciji, kao i funkciji jetre i bubrega. Jasno je da efekti ovih lekova prevazilaze kontrolu šećera i mršavljenje – objašnjava doktorka Malhotra.

Ipak, kako naglašava, određene greške se stalno ponavljaju – i upravo one najčešće utiču na rezultate terapije.

Greška 1: Početak terapije bez promene načina života

Pre uvođenja GLP-1 terapije neophodno je napraviti osnovne promene u ishrani i svakodnevnim navikama. Ovi lekovi smanjuju apetit i usporavaju pražnjenje želuca, ali bez pravilne ishrane njihov efekat ostaje ograničen. Preporučuje se veći unos celovitih, minimalno prerađenih namirnica, uz dovoljne količine proteina i vlakana.

Čak i manje promene mogu pokrenuti proces mršavljenja, smanjitizadržavanje tečnosti i poboljšati osetljivost na insulin.

Greška 2: Terapija bez lekarskog pregleda

Sve češća dostupnost ovih lekova bez nadzora lekara otvara prostor za ozbiljne rizike.

– U nekim zemljama pacijenti do ovih lekova dolaze bez pregleda, samo na osnovu popunjenog upitnika, što može biti rizično – upozorava doktorka Malhotra.

Pre početka terapije neophodni su pregled i laboratorijske analize.

– Ukoliko postoji problem, mora se rešiti. Bilo da je u pitanju poremećaj rada štitaste žlezde, srca ili drugih faktora koji usporava metabolizam, osnovni uzrok mora biti tretiran – naglašava ona.

Tokom terapije važno je redovno praćenje kako bi se osiguralo da dolazi do gubitka masnog, a ne mišićnog tkiva.

– Ako se gubi mišićna masa, organizam ne postaje zdraviji – dodaje doktorka.

Greška 3: Nedovoljan unos proteina

Smanjenje kalorija bez adekvatne nutritivne osnove često dovodi do pogrešnog rezultata – gubitka mišića umesto masnog tkiva.

Preporuke ukazuju na unos od oko 0,5 do 0,8 grama proteina po kilogramu telesne težine dnevno, uz prilagođavanje nivou fizičke aktivnosti.

U kombinaciji sa vežbama snage i pravilno doziranom terapijom, ovaj pristup daje stabilnije i dugotrajnije rezultate.

Greška 4: Prebrzo povećavanje doze

U želji za bržim efektom, terapija se često ubrzava – što može imati suprotan efekat.

– Rezultati se kod nekih javljaju već u prvim nedeljama, ali drugima je potrebno više vremena. Ključno je strpljenje i postepeno povećavanje doze – objašnjava doktorka.

Naglo povećanje može izazvati neželjene efekte, uključujući i ozbiljne komplikacije poput pankreatitisa.

– Ako nema rezultata nakon prve doze, to nije razlog za naglo povećanje. Organizmu je potrebno vreme da se prilagodi – dodaje ona.

Greška 5: Nepravilno upravljanje neželjenim efektima

Neželjeni efekti nisu retkost, ali se u mnogim slučajevima mogu ublažiti jednostavnim promenama.

– Kod nekih pacijenata neželjeni efekti će se javiti, ali postoje načini da se kontrolišu – kaže doktorka Malhotra.

Manji i češći obroci, smanjen unos masne hrane i dovoljan unos tečnosti mogu značajno ublažiti tegobe. Lagana hrana poput supa i čorbi, kao i namirnice bogate vlaknima, pomažu varenju i smanjuju rizik od zatvora.

– Male promene u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku i sprečiti prekid terapije – zaključuje doktorka.

Terapija koja traži strpljenje

GLP-1 lekovi mogu biti snažan alat u lečenju gojaznosti, ali samo uz pravilan pristup. Bez promene navika, adekvatne ishrane i medicinskog nadzora, rezultati su često kratkog daha.

Zato stručnjaci naglašavaju: ključ nije u brzini, već u kontinuitetu, strpljenju i pravilnoj primeni terapije.

(eKlinika.rs/Foxnews.com)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>