Zbog poremećaja autonomnog nervnog sistema stradaju brojni organi: Prepoznajte simptome i saznajte koje su opcije lečenja

Priredio/la: Marijana M. Rajić    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Autonomne neuropatije se povezuju sa bolestima poput dijabetesa, Parkinsonove bolesti, sindroma hroničnog umora ili sindroma iritabilnog creva, ali mogu nastati i kao posledica povreda

Disautonomija obuhvata poremećaje autonomnog nervnog sistema, zaduženog za regulaciju vitalnih funkcija kao što su disanje, rad srca, telesna temperatura, probava i seksualna funkcija. Kada ovaj sistem oslabi ili dođe do njegovog oštećenja, nastaju različiti poremećaji poznati i pod nazivom autonomne neuropatije.

Povezanost sa drugim bolestima: Da li je disautonomija uzrok ili posledica?

Autonomne neuropatije se povezuju sa bolestima poput dijabetesa, Parkinsonove bolesti, sindroma hroničnog umora ili sindroma iritabilnog creva, ali mogu nastati i kao posledica povreda.

Procene govore da više od 70 miliona ljudi širom sveta živi sa nekim oblikom disautonomije, koja može biti primarna u vezi sa degenerativnim bolestima nervnog sistema, ili sekundarna, kada nastaje usled druge bolesti ili povrede.

Disautonomija i najčešći simptomi

Simptomi su raznovrsni i variraju od blagih do životno ugrožavajućih. Mogu da se ispolje kroz probleme sa krvnim pritiskom i radom srca, vrtoglavice i nesvestice, bol u grudima, gastrointestinalne tegobe, otežano disanje ili poremećaje vida.

Pacijenti se često suočavaju i sa:

  • umorom
  • migrenama
  • poremećajem sna
  • anksioznošću
  • smanjenom koncentracijom
  • preosetljivošću na svetlost, buku ili promene temperature.

Forme bolesti

Najčešće forme disautonomije su neurokardiogena sinkopa i sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS). Neurokardiogena sinkopa nastaje usled naglog pada krvnog pritiska i pulsa, što dovodi do gubitka svesti. Ovo stanje može biti povremeno, ali i hronično, pri čemu kvalitet života postaje ozbiljno narušen. Okidači su često dehidracija, stres, alkohol ili visoka temperatura.

POTS se, sa druge strane, često javlja kod osoba sa autoimunim bolestima i karakteriše se ubrzanim pulsom pri stajanju, ponekad praćenim padom pritiska. Oboleli se suočavaju sa vrtoglavicama, nesvesticom, bolom u grudima, otežanim disanjem, gastrointestinalnim tegobama i brzim zamaranjem. Većina pacijenata su žene, a kod mnogih se uočavaju povišeni autoimuni markeri, što ukazuje na povećan rizik od bolesti poput lupusa ili Sjogrenovog sindroma.

Šta je višestruka sistemska atrofija

Među ređim ali teškim oblicima nalazi se višestruka sistemska atrofija, koja obično nastaje posle četrdesete godine i dovodi do propadanja određenih delova mozga.

Rezultat su motoričke poteškoće, problemi sa ravnotežom, govorom, kontrolom bešike i krvnog pritiska. Sličnu težinu nosi i disfunkcija barorefleksa, stanje u kojem telo gubi sposobnost da reguliše krvni pritisak, pa dolazi do glavobolja, znojenja i ubrzanog pulsa.

Autonomna dijabetesna neuropatija je komplikacija dijabetesa koja značajno otežava funkcionisanje, jer pogađa organe poput srca, želuca i bešike, a često se javlja i takozvani krhki dijabetes, sa naglim promenama šećera u krvi.

Može li disautonomija da se izleči?

Za primarne disautonomije ne postoji lek, dok se kod sekundarnih stanje može ublažiti terapijom osnovne bolesti. Pacijentima se savetuje dovoljan unos tečnosti, umereno slanija ishrana i izbegavanje kofeina i zaslađenih napitaka.

Iako alternativni tretmani ne mogu da izleče poremećaj, određene psihološke metode, joga, meditacija i relaksacione tehnike mogu pomoći u smanjenju anksioznosti i poboljšanju opšteg stanja.

Zanimljivo je da su istraživanja pokazala i potencijal kanabidiola u ublažavanju bolova i tegoba kod obolelih.

Česte posledice su depresija i anksioznost

Disautonomija ne utiče samo na fizičko zdravlje, već i na svakodnevno funkcionisanje i mentalnu stabilnost. Pacijenti često imaju ograničene mogućnosti za obavljanje uobičajenih aktivnosti, a depresija i anksioznost nisu retka posledica.

Smatra se da i nedostatak vitamina D može da igra ulogu u razvoju simptoma, iako mehanizam još uvek nije dovoljno objašnjen.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>