Nestabilnost ramena može da dovede do trajnih oštećenja, upozorava doktor
Pacijenti se, pored bola i osećaja „klizanja“ u ramenu, žale i na ograničen opseg pokreta, slabost ruke, poteškoće pri podizanju ruke iznad glave. Rame nekada zapinje, pucketa pri svakodnevnim pokretima
Nestabilnost ramena je čest problem, jer je rame jedan od najpokretljivijih, ali i najnestabilnijih zglobova u telu. Oštećenje glenohumeralnih ligamenata, to jest struktura koje stabilizuju zglob ramena i labruma, hrskavičnog obruča koji okružuje zglobove, uzrokuje nestabilnost ramena. Rameni zglob je u ovoj situaciji suviše labav, rame je uglavnom nestabilno u prednjem smeru, ali i u drugim pravcima. U određenim okolnostima moguće je da rame ispadne iz čašice i to se zove iščašenje (luksacija).
Najpokretljiviji zglob u telu
Nestabilnost ramena je stanje praćeno bolom pri obavljanju određenih pokreta, smanjenom snagom u ruci, neprijatnim osećajem klizanja ramena. Pored toga što može u bitnoj meri da remeti obavljanje svakodnevnih poslova, ako se ne leči, nestabilnost ramena može da dovede do trajnih zdravstvenih problema.
Nestabilnost ramena nastaje kada se kost nadlaktice ne zadržava pravilno u ramenom zglobu. Može da pogodi sportiste, ali i osobe koje nisu fizički aktivne, često je posledica i ponavljajućih pokreta.
- Rame je najpokretljiviji zglob u telu. Zbog velike pokretljivosti, sklonije je nestabilnosti od drugih zglobova, naročito nakon povrede - kaže dr Rafael Buerba, ortopedski hirurg, Banner - University Medicine.
Rame zapinje, pucketa
Pacijenti se, pored bola i osećaja „klizanja“ u ramenu, žale i na ograničen opseg pokreta, slabost ruke, poteškoće pri podizanju ruke iznad glave. Rame nekada zapinje, pucketa pri svakodnevnim pokretima.
- Potpuno iščašenje je posledica potpunog ispadanja glave humerusa (nadlaktične kosti) iz čašice. Delimično iščašenje, koje se zove subluksacija ramena, znači da glava delimično ispadne pa se zatim sama vrati nazad. Obe situacije mogu da izazovu dugoročna oštećenja ako se ne leče - navodi dr Buerba. Bez adekvatne terapije nestabilnost ramena može da dovede do pucanja rotatorne manžetne, Bankartove lezije ili trajnog oštećenja zgloba.
Uzroci nestabilnosti ramena
Povrede
Pad, saobraćajna nesreća ili sportska povreda mogu da izbace rame iz zgloba, pri čemu može da dođe do istegnuća ili pucanja tkiva koje drži zglob — labruma, ligamenata ili tetiva. Kod starijih osoba, ovakve situacije uzrokuju suze rotatorne manžetne, to jest stanja kada su tetive jednog ili više od četiri mišića koji stabilizuju rameni zglob potpuno ili delimično pokidane.
- Labrum, to jest hrskavični obruč koji okružuje zglobove, je svojevrsan branik koji omogućava ramenu da ostane na mestu. Bankartova lezija i suza labruma mogu da izazovu ponovljena iščašenja, posebno kod mlađih osoba - kaže dr Buerba.
Ponovljeni pokreti
Ponovljeni pokreti kod sportskog plivanja, tenisa, odbojke, bejzbola mogu vremenom da istegnu ligamente ramena. U ovakvoj situaciji smanjuje se stabilnost zgloba i povećava rizik od iščašenja ili bola.
Labavi zglobovi
Pojedine osobe se rađaju sa hipermobilnošću, to jest povećanom fleksibilnošću zglobova. Ovo stanje može da bude korisno u određenim aktivnostima, ali i da poveća rizik od nestabilnosti ramena.
Kada da dođemo kod lekara?
Ukoliko je rame iščašeno ili deluje kao da bi moglo da iskoči, obratite se lekaru.
- Čak i ako se rame samo vrati na mesto, moguće je da postoji oštećenje unutar zgloba. Bitno je da stručnjak proveri da li je došlo možda do suze labruma, preloma ili oštećenja nerava - upozorava dr Buerba.
Obratite se lekaru ako:
- ste više puta imali iščašenje ili subluksaciju
- osećate stalni bol ili slabost
- rame deluje nestabilno ili nepredvidivo
- ne praktikujete više sportske aktivnosti koje volite zbog bola u ramenu
Kako se dijagnostikuje nestabilnost ramena?
Ukoliko je rame labavo, bolno ili nestabilno, obavezno posetite lekara. Čak i kada se rame „vrati“ unutar zgloba, može i dalje da postoji oštećenje, navode lekari.
Nestabilno rame dijagnostikuje se uvidom u simptome i ranije povrede, doktor će da uradi i fizikalni pregled da proveri snagu i pokretljivost ramena. Savetuje se snimanje (RTG ili magnetna rezonanca) kako bi se proverila moguća oštećenja.
Lečenje nestabilnosti ramena
Kod većine pacijenata nakon početne nestabilnosti lečenje počinje odmorom i izbegavanjem pokreta koji opterećuju rame. Savetuju se obloge od leda i protivupalni lekovi za ublažavanje otoka i bola, fizikalna terapija za jačanje mišića koji podržavaju rame.
- Naglasak je na jačanju rotatorne manžetne i mišića lopatice koji podržavaju stabilnost ramena. Prilagođen program vežbi poboljšava snagu i obim pokreta, na ovaj način može da se izbegne hirurško lečenje, posebno kod blažih simptoma i starijih pacijenata - kaže dr Buerba.
Hirurško lečenje
Ukoliko je nestabilnost ramena učestala ili ako postoji ozbiljnije oštećenje, možda će biti potrebna operacija. Ona se obično radi artroskopski (minimalno invazivno) i može da se sastoji od sanacije labruma ili Bankartove lezije, zatezanja labavog tkiva u zglobu.
- Operacija je uspešna, naročito kod mladih sportista ili osoba sa ponovljenim iščašenjima. Cilj hirurškog lečenja jeste da se rame vrati u normalno stanje i spreče mogući problemi - kaže dr Buerba.
Oporavak
Vreme oporavka zavisi od vrste lečenja. Uz fizikalnu terapiju, poboljšanje je moguće već za nekoliko nedelja, dok potpuni oporavak nakon operacije obično traje nekoliko meseci.
Tokom perioda oporavka lekari savetuju nošenje imobilizatora, izbegavanje podizanja teških predmeta i pokreta rukom iznad glave, bitno je da se pacijent pridržava programa fizikalne terapije.
- Dosledna rehabilitacija je najbolji način da zaštitite rame i vratite se aktivnostima koje volite - dodaje dr Buerba.
Prevencija nestabilnosti ramena
Nekada nije moguće sprečiti svaku povredu, ali rizik može da se svede na najmanju meru ako se zagrevamo pre vežbanja, jačamo mišiće ramena i gornjeg dela leđa, koristimo pravilnu tehniku pri sportu i vežbanju, izbegavamo pokrete koji izazivaju bol ili osećaj nestabilnosti.
Ukoliko smo već imali problem sa nestabilnim ramenom, savet je da redovno vežbamo i pazimo da ne dođe do ponovne povrede, savetuju lekari.