Zašto moram odmah u toalet posle jela? Stručnjaci objašnjavaju gastrokolični refleks

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Mnogi ljudi imaju osećaj da „moraju odmah u toalet” čim završe obrok. Nekada deluje kao da hrana prosto prođe kroz telo neverovatnom brzinom. Ali zapravo nije tako. Varenje je dug proces, a ono što vas tera da brzo odete u toalet posle jela nije poslednji zalogaj, već jedan prirodni mehanizam u organizmu koji se zove gastrokolični refleks.

U nastavku objašnjavamo šta je gastrokolični refleks, zašto je kod nekih ljudi pojačan, kako ga razlikovati od dijareje ili inkontinencije i šta možete da uradite da ublažite simptome.

Koliko traje varenje i zašto hrana ne može da „prođe odmah”?

Sistem organa za varenje kod odraslih može biti dug i do devet metara, pa hrana ne može fizički da prođe kroz creva za nekoliko minuta. Prosečno vreme prolaska hrane kroz digestivni sistem kreće se od oko deset pa do više od sedamdeset sati. Razlike zavise od pola, godina, telesne mase, načina ishrane i zdravstvenog stanja.

Drugim rečima, ako osećate naglu potrebu da obavite veliku nuždu odmah nakon jela, razlog nije to što je obrok „projurio”, već poruka koju vaš stomak šalje debelom crevu.

Šta je gastrokolični refleks?

Gastrokolični refleks je prirodna reakcija tela na unos hrane. Kada hrana stigne u stomak, oslobađaju se hormoni koji podstiču kontrakcije debelog creva. Te kontrakcije pomažu da se sadržaj u crevima pomeri napred i napravi mesta za novi obrok.

Jačina ovog refleksa može biti blaga, umerena ili veoma izražena. Kod nekih ljudi je jedva primetna, dok kod drugih može izazvati hitnu potrebu da odmah odu u toalet.

Kada gastrokoični refleks postaje preterano jak?

Kod pojedinaca je gastrokolni refleks pojačan i javlja se intenzivno nakon gotovo svakog obroka. Istraživanja pokazuju da određena oboljenja sistema za varenje mogu ubrzati kretanje sadržaja kroz debelo crevo, što dovodi do naglih i učestalih nagona.

Mogućih uzroka pojačanog refleksa ima više, uključujući:

  • anksioznost
  • celijakiju
  • masnu, prženu i tešku hranu
  • alergije i intolerancije na hranu
  • gastritis
  • sindrom iritabilnog creva (IBS)
  • zapaljenske bolesti creva (IBD)

Kada se gastrokolični refleks pojača zbog ovih stanja, obično se javljaju i prateći simptomi:

  • bol u stomaku
  • nadutost koja se smanjuje nakon gasova ili pražnjenja creva
  • učestalo nadimanje
  • dijareja ili zatvor, ili naizmenične epizode oba
  • sluz u stolici

Nagla potreba odlaska u toalet posle jela ili dijareja kako ih razlikovati?

Nekada hitan odlazak u toalet nema veze sa gastrokoličnim refleksom, već sa dijarejom. Dijareja se može javiti zbog virusa, bakterija, parazita, reakcije na hranu, antibiotika, veštačkih zaslađivača ili bolesti sistema za varenje.

Ako se vodenasta stolica javlja u roku od tridesetak minuta od obroka, moguće je da je reč o „ranom dampingu”, stanju u kom hrana prebrzo prelazi iz stomaka u tanko crevo. Ovo izaziva naglo oslobađanje hormona i tečnosti, pa se stolica ubrzano prazni.

Razlika između gastrokoličnog refleksa i fekalne inkontinencije

Fekalna inkontinencija je stanje u kojem osoba ne može da kontroliše pražnjenje creva. Za razliku od gastrokolnog refleksa, koji se javlja posle jela, inkontinencija može dovesti do curenja stolice u bilo kom trenutku, bez upozorenja.

Uzroci mogu biti:

  • oštećenje nerava ili mišića nakon porođaja
  • hronična opstipacija
  • operacije analne regije
  • naprezanje pri pražnjenju
  • povrede kičmene moždine
  • moždani udar
  • dijabetes

Česti uzroci su i dijareja, oštećenje rektuma, prolaps rektuma ili rektokela.

Kako da smanjite potrebu za odlaskom u toalet posle svakog obroka?

Gastrokolični refleks se ne može potpuno sprečiti, jer je prirodan. Ali njegove posledice mogu da se ublaže.

Najbolje je da vodite dnevnik ishrane i zabeležite kada se simptomi javljaju. Ako primetite da se potreba za pražnjenjem pojačava posle određenih namirnica, izbegavanje tih namirnica može značajno da pomogne.

Najčešći „okidači” su:

  • mleko i mlečni proizvodi
  • hrana bogata vlaknima (određene žitarice, povrće)
  • masna, pržena i jako začinjena hrana
  • kafa i veće količine kofeina (kod nekih ljudi)

Stres može snažno pojačati gastrokolični refleks. Tehnike relaksacije, vežbe disanja, lagana fizička aktivnost ili kraće pauze tokom dana mogu doprineti smirivanju simptoma.

Kada se obratiti lekaru?

Povremeno javljenje gastrokoličnog refleksa je normalno. Međutim, potražite savet lekara ako:

  • primetite stalnu promenu u pražnjenju creva
  • imate jake ili učestale bolove u stomaku
  • se urgentna potreba javlja posle gotovo svakog obroka
  • imate dijareju koja traje danima
  • gubite na težini ili primećujete krv u stolici

Pravovremena dijagnostika može otkriti stanje koje se uspešno leči i znatno poboljšati kvalitet života.

Pojačan gastrokolični refleks ili prirodan odgovor sistema za varenje

Ako morate u toalet odmah posle jela, to ne znači da hrana prolazi kroz telo „u jednom potezu”. Najverovatnije je reč o pojačanom gastrokoličnom refleksu, prirodnom odgovoru sistema za varenje. Iako može biti neprijatan, najčešće nije opasan. Promene u ishrani, smanjenje stresa i praćenje okidača mogu značajno ublažiti simptome. Ako tegobe traju ili se pogoršavaju, važno je razgovarati sa lekarom.

(eKlinika.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>