Test krvi otkriva koji pacijent sa kolorektalnim karcinomom može da ima korist od hemoterapije nakon operacije
Evropsko društvo za medicinsku onkologiju saopštilo je na Kongresu o gastrointestinalnim karcinomima ESMO 2026. rezultate novog istraživanja po kojem analiza, odnosno test krvi može da pomogne u identifikaciji pacijenata sa kolorektalnim karcinomom koji se proširio na jetru, a koji će najverovatnije imati koristi od hemoterapije nakon operacije.
Test krvi ctDNK može da pomogne u boljem identifikovanju pacijenata kojima će hemoterapija koristiti
Studiju faze II GALAXY vodili su istraživači sa Hyogo Medical University u Japanu, zajedno sa saradnicima sa University of Oxford u Velikoj Britaniji. Studija je otkrila da su među pacijentima, koji su podvrgnuti operaciji unapred i imali su detektabilnu cirkulišuću tumorsku DNK (ctDNA) nakon operacije, oni koji su primili adjuvantnu hemoterapiju imali znatno bolje ishode od onih koji nisu. Četiri godine nakon operacije, ukupno preživljavanje bilo je 65 odsto u poređenju sa 33 procenata, dok je preživljavanje bez bolesti bilo 38 procenata u poređenju sa 7 odsto. Rezultati ukazuju na to da bi ctDNK mogla da pomogne u identifikaciji pacijenata koji će najverovatnije imati koristi od adjuvantne hemoterapije nakon operacije.
Kolorektalni karcinom je treći najčešći rak u svetu i drugi vodeći uzrok smrti od raka. Jetra je najčešće mesto širenja metastaza. Iako operacija nudi najbolje šanse za dugoročno preživljavanje, mikroskopske ćelije raka mogu da ostanu nakon operacije, tako da mnogi pacijenti primaju adjuvantnu hemoterapiju uprkos neizvesnosti o tome ko će najverovatnije imati koristi.
Per Pfeiffer, profesor onkologije na Odense University Hospital u Danskoj, koji nije bio uključen u studiju, istakao je da se „samo oko 1 od 10 pacijenata izleči adjuvantnom terapijom, ali skoro svi pacijenti doživljavaju neželjene efekte izazvane lečenjem. Kako naglašava, nada se da test krvi ctDNK može da pomogne u boljem identifikovanju pacijenata koji će najverovatnije imati koristi od adjuvantne hemoterapije.
Pacijenti sa pozitivnim ctDNA testom imali su više od 4 puta veći rizik od recidiva raka
Studija je obuhvatila 298 pacijenata koji su podvrgnuti operaciji zbog kolorektalnih metastaza na jetri i kojima je ctDNK analiza krvi merena između dve i 10 nedelja nakon operacije korišćenjem personalizovanog, tumor-informisanog testa krvi. Od njih, 191 je podvrgnuto operaciji unapred, dok je 107 primilo neoadjuvantnu hemoterapiju pre operacije. Grupe su analizirane odvojeno jer prethodni tretman može da utiče na rezultate ctDNA i naknadnu korist od dodatne hemoterapije.
Među pacijentima koji su podvrgnuti operaciji unapred, detektabilna ctDNA bila je u jakoj vezi sa lošijim ishodima. Pacijenti sa pozitivnim ctDNA testom imali su više od četiri puta veći rizik od recidiva raka i više od devet puta veći rizik od smrti u poređenju sa onima čiji je ctDNA test bio negativan.
Važno je napomenuti da su među pacijentima sa detektabilnom ctDNA analizom krvi, koji su podvrgnuti operaciji unapred, oni koji su primili adjuvantnu hemoterapiju imali znatno bolje ishode od onih koji je nisu primili. Lečenje je imalo veze sa znatno nižim rizikom od recidiva raka i smrti, uključujući smanjenje rizika od recidiva za 93 odsto.
Nasuprot tome, pacijenti bez detektabilne ctDNA imali su povoljne dugoročne ishode bez obzira na to da li su primali adjuvantnu hemoterapiju, što pokazuje da ctDNA test krvi može da pomogne u identifikaciji koji pacijenti će najverovatnije imati koristi od dodatnog tretmana nakon operacije.
Nova analiza krvi potencijalno bi poštedela druge nepotrebnim lečenjem
Među pacijentima koji su već primili hemoterapiju pre operacije, ctDNK analiza ostala je snažan pokazatelj recidiva i preživljavanja. Međutim, dodatna hemoterapija nakon operacije nije imala veze sa poboljšanim ishodima, bez obzira na status ctDNK.
- Ovi nalazi su obećavajući jer ukazuju da bi ctDNK mogla da pomogne lekarima da identifikuju koji pacijenti imaju najveću verovatnoću da će imati koristi od hemoterapije nakon operacije, dok bi potencijalno poštedeli druge nepotrebnim lečenjem. Međutim, dokazi još uvek nisu dovoljno jaki da bi se ctDNK rutinski koristila van kliničkih ispitivanja, i potrebna su dalja istraživanja, poželjno nasumična, pre nego što ovaj pristup postane standardna praksa - objašnjava profesor Pfeiffer.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.