Burne reakcije na imunoterapiju u lečenju raka i simptomi koje treba da prijavite odmah
Novi kašalj, uporan proliv ili neobično jak umor tokom imunoterapije mogu da budu prvi znaci upale zdravog tkiva. Tegobe mogu da se jave i posle poslednje doze, pa je važno da onkološki tim sazna za njih čim se pojave.
Zašto imunski sistem napada zdravo tkivo
Jedna vrsta imunoterapije za raka koristi lekove koje lekari zovu inhibitorima imunskih kontrolnih tačaka. Oni blokiraju signale koji inače koče aktivnost imunskih ćelija. Tako im pomažu da prepoznaju i napadnu ćelije tumora.
Kada imunski sistem tako reaguje, upala može da zahvati i zdravo tkivo. Lekari takve reakcije nazivaju imunski posredovanim neželjenim reakcijama. Mogu da zahvate kožu, creva, pluća, jetru ili žlezde koje luče hormone. Prema smernicama Društva za imunoterapiju raka reakcija može da počne već tokom prvih nedelja lečenja, ali i znatno kasnije. Neke tegobe prvi put se jave tek po završetku terapije. Zato je važno da pacijent kaže lekaru da je primao imunoterapiju i kada je dobio poslednju dozu.
Imunoterapija: Šta je pokazala klinička studija kod melanoma
U kliničkoj studiji CheckMate 067 učestvovalo je 945 pacijenata sa uznapredovalim melanomom koji prethodno nisu primali terapiju za uznapredovalu bolest. Jedna grupa je primala nivolumab i ipilimumab, a druge dve po jedan od ta dva leka. Prve rezultate istraživači su još 2015. godine objavili u časopisu The New England Journal of Medicine.
Teške ili potencijalno životno ugrožavajuće neželjene događaje koje su istraživači povezali sa lečenjem imalo je 55 odsto pacijenata koji su primali oba leka. U grupi koja je primala samo nivolumab taj udeo iznosio je 16,3 odsto, a u grupi koja je primala samo ipilimumab 27,3 odsto. Ovi procenti obuhvataju sve neželjene događaje trećeg i četvrtog stepena povezane sa lečenjem u tim grupama.
Posle najmanje deset godina praćenja (2025), medijana ukupnog preživljavanja iznosila je 71,9 meseci uz kombinaciju, 36,9 uz nivolumab i 19,9 uz ipilimumab. Istraživači su studiju planirali tako da oba režima sa nivolumabom uporede sa ipilimumabom.
Koji simptomi mogu da ukažu na upalu kada se prima imunoterapija
Češće ili tečne stolice mogu da budu prvi znak upale debelog creva, odnosno kolitisa. Mogu da ih prate grčevi ili bol u stomaku. Krv u stolici je razlog da se pacijent odmah javi onkološkom timu. Nov kašalj, otežano disanje ili bol u grudima mogu da prate upalu plućnog tkiva, odnosno pneumonitis. Slične tegobe mogu da izazovu i infekcije ili druga oboljenja. Lekar na osnovu pregleda i nalaza procenjuje šta je uzrok.
Umor koji je jači nego obično, uporna glavobolja ili vrtoglavica mogu da prate poremećaj rada žlezda koje luče hormone. Upala jetre ponekad se prvo vidi na analizama krvi. Ako koža ili beonjače požute, pacijent treba odmah da potraži medicinsku pomoć.
Kada treba da se javite onkologu ili hitnoj pomoći
Ako se tokom lečenja ili posle njega jave nov osip, proliv ili kašalj, javite se onkološkom timu čim primetite promenu. Recite kada su tegobe počele i da li se pojačavaju. Ukoliko imate proliv, navedite koliko stolica dnevno imate u odnosu na uobičajen broj. Ako imate jako otežano disanje, jak bol u grudima ili iznenadnu zbunjenost, odmah pozovite hitnu pomoć. Recite da primate ili da ste primali imunoterapiju, a ako znate naziv leka i datum poslednje doze, prenesite i te podatke.
Ako se tegobe pojave uveče ili vikendom, ne čakajte radni dan, idite u hitnu službu. Ako imate karticu sa podacima o imunoterapiji, pokažite je lekaru koji vas pregleda. Taj podatak je važan i ako ste poslednju dozu primili pre nekoliko meseci.
Kako se leče neželjene reakcije
Lekar prvo procenjuje koji je organ zahvaćen i koliko je reakcija ozbiljna. U zavisnosti od simptoma, može da zatraži analize krvi ili snimanje. Kod blažih tegoba ponekad je dovoljno pažljivije praćenje uz redovne kontrole.
Kod težih upalnih reakcija lekari obično privremeno obustave imunoterapiju i daju kortikosteroide da smire upalu. Neki pacijenti moraju na bolničko lečenje. Ako kortikosteroidi ne daju očekivani rezultat, tim može da uvede drugi lek koji smanjuje aktivnost imunskog sistema.
Kada se tegobe smire, onkološki tim procenjuje da li pacijent može da nastavi imunoterapiju. Odluka zavisi od zahvaćenog organa, težine reakcije i mogućnosti da se tegobe ponove. Posle pojedinih teških reakcija lekari mogu da odluče da trajno obustave taj lek i da se traži efikasna alternativa.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.