Naslovna / Zdravlje

Bruksizam ili škripanje zubima češće se javlja noću, a dr Nina Antić kaže da je izazvan psihološkim faktorima

Piše: Branka Lazić|10:00 - 08. 06. 2021.

Škripanje zubima u snu dešava se mimo volje čoveka i često je veoma teško ustanoviti šta tačno uzrokuje ovaj problem

bruksizam-škripanje zubima-škrgutanje zubima Bruksizam se javlja između 23. i 67. godine kaže dr Nina Antić Foto: Privatna arhiva/ Shutterstock

Bruksizam je škripanje, odnosno neprijatno škrgutanje zubima koje se najčešće javlja tokom sna. Ipak, bruksizam može biti i dnevni i noćni. Tokom sna se po pravilu dešava na podsvesnom nivou, a reguliše ga centralni nervni sistem (CNS). Stiskanje mišića vilice prilikom napornog rada ili stresnih situacija se, na primer, javlja tokom dana. Noćni bruksizam ili škripanje zubimu u snu najčešće je izazvan psihološkim i emocionalnim faktorima, i najlešće se javlja kod hiperaktivnih, anaksioznih i osoba koje se teško bore sa problemima, kaže u razgovoru za eKlinika portal  doktor stomatologije Nina Antić.

Kad se javi kod dece, nestaje u tinejdžerskom dobu

Bruksizam se najčešće javlja kod ljudi između 23. i 67. godine života, i to kod oba pola, a ređe kod dece i starijih od 67 godina. Interesantno je da bruksizam kod velikog broja dece, kod kojih se javi između treće i devete godine, obično spontano nestaje posle trinaeste godine, čak i bez terapije – ističe dr Antić.

Zubi i njihovi potporna tkiva, sluzokoža usne duplje, skeletne i mišićne strukture lica, kao i vilični zglob zajedno čine ortofacijalni sistem koji obavlja funkcije govora i žvakanja, a učestvuje i u disanju i varenju, objašnjava dr Nina Antić.  Pored toga, ortofacijalni sistem ima izvesne parafunkcije, aktivnosti mišića koje se dešavaju bez funkcionalne svrhe.

– Najčešće parafunkcije su stezanje vilica, grickanje usana, a svakako najpoznatija je bruksizam ili škripanje zubima u snu – naglašava dr Antić.

Uzroci bruksizma

Dr Nina Antić navodi da postoji mnogo uzroka bruksizma, a vodeći su:

– psihološki i emocionalni faktori: stresne i krizne situacije, neuroze, depresije, kao i različiti poremećaji ličnosti kojima je zajedničko da izazivaju napetost i spazam u celom telu, pa tako i u mišićima ortofacijalnog sistema

– nepravilan zagrižaj kod dece i odraslih

– posledica dugotrajnog uzimanja pojedinih medikamenata u lečenju neuroloških oboljenja ili uzimanja antidepresiva (izaziva sekundarno škripanje zubima u snu)

– smanjen unos magnezijuma (Mg je mineral važan za normalno funkcionisanje mišića i nerava, pa tako i onih u ortofacijalnom sistemu)

– povećan unos alkohola, nikotina i kofeina takođe može indirektno da utiče na pojavu bruksizma.

Simptomi i posledice bruksizma

Škripanje zubima u snu dešava se mimo svesne volje čoveka i često je veoma teško ustanoviti ovaj problem. U velikom broju slučajeva, kako ističe naša sagovornica, dešava se da pojavu bruksizma kod pacijenata ustanovi tek stomatolog pregledom, neretko zbog sasvim drugog stomatološkog problema.

Ipak, neki od simptoma na koje bi trebalo obratiti pažnju su:

– napeti mišići, bolovi u viličnim zglobovima, glavobolja nakon buđenja, bol u ušima

– abradirani ili osetljivi zubi (istrošeni zubi, gubitak zubnog tkiva u visini zuba)

– istrošene zubne nadoknade

– pukotine u gleđi i polomljeni krunični delovi zuba

Na škripanje zubima u snu često ukaže i partner pacijenta koji je tokom noći svedok ove pojave. Posledice bruksizma imaju estetski, ali i funkcionalni karakter, a najčešće su:

– oštećenje tvrdih zubnih tkiva i plombi

– zubi su osetljivi na pritisak jer je potporni zubni aparat oštećen

– smanjena visina zagrižaja

Kako se leči bruksizam 

– Ako stomatolog dijagnostifikuje bruksizam, lečenje je kompleksno i često je multidisciplinarno. Za povremeno škripanje zubima u snu i blagu nelagodnost u mišićima vilice, koji su karakteristični za početni bruksizam, lečenje, koje će sprovesti stomatolog, doneće željene rezultate – objašnjava dr Antić. Izradom okluzalnog splinta (štitnik za zube od čvrstog materijala) koji se nosi tokom noći, sprečava se kontrakcija mišića podizača donje vilice, smanjuje pritisak između zuba i njihova dalja abrazija.

– Vrhunski stomatolozi imaju rešenje za problem bruksizma. Ako je procena da sam splint neće pomoći, pristupiće se i medikamentnoj terapiji. Stomatolog će uvesti lekove za opuštanje mišića i smirenje. Korekcijama već postojećih plombi, ili izradom krunica ili mostova na bočnim zubima, izvršiće se podizanje zagrižaja i time trajno rešiti problem – naglašava dr Nina Antić i dodaje da se kod estetskih posledica bruksizma, kada su abrazije i oštećenja vidljiva, pristupa se izradi estetskih protetskih nadoknada (bezmetalnih keramičkih krunica).

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo