Naslovna / Zdravlje

Paraseptalni emfizem je oštećenje vazdušnih kesa u delovima pluća

Priredio/la: Ma.R.|17:00 - 28. 02. 2022.

Vazdušne kese ili alveole igraju važnu ulogu u razmeni kiseonika i ugljen-dioksida, kada udišemo i izdišemo

Paraseptalni emfizem pluća Paraseptalni emfizem je oštećenje vazdušnih kesa u delovima pluća Foto: Shutterstock

Paraseptalni emfizem pluća (PSE) je vrsta plućnog emfizema, oštećenja sitnih vazdušnih kesa (alveola) u plućima. Kod paraseptalnog emfizema, spoljni delovi pluća ispunjavaju se većom količinom vazduha, pa dolazi do oštećenja. Zbog toga dolazi do poteškoća sa disanjem i drugih respiratornim problema.

Paraseptalni emfizem pluća izaziva ozbiljno oštećenje alveola

Postoji više vrsta plućnog emfizema, koje se razlikuju u zavisnosti od toga koji deo pluća je zahvaćen. Razlikujemo:

  • centrilobularni
  • panlobularni
  • paraseptalni emfizem pluća (PSE)
  • bulozni emfizem

U našim plućima nalaze se sitne vazdušne kese zvane alveole. Njihova uloga je izuzetno značajna, a odnosi se na razmenu kiseonika i ugljen-dioksida kada udišemo i izdišemo. Kod emfizema, alveole se oštećuju i pucaju, stvarajući vazdušne „džepove“ u plućima. Ovi vazdušni prostori smanjuju korisnu površinu pluća, čineći ih manje efikasnim u razmeni gasova.

Gradacija paraseptalnog emfizema

Različite vrste emfizema utiču na različite delove pluća. Osobe koje boluju od paraseptalnog emfizema pluća imaju oštećenje i u onim najudaljenijim (spoljašnjim) regijama pluća. Postoje dva glavna oblika PSE: blagi i teški paraseptalni emfizem. Doktori dijagnostikuju blagi PSE kada pacijent ima nizove manjih oštećenja duž najudaljenijih delova pluća, a svako oštećenje nije veće od jednog centimetra u prečniku. Teški PSE opisuju oštećenja koja se mogu javiti u svim delovima pluća, ali dominantno u spoljašnjim delovima, a čiji je prečnik veći od 1 cm u prečniku.

Zašto se najčešće javlja paraseptalni emfizem pluća

Emfizem se javlja kada neki hronični okidač (u najvećem broju slučajeva pušenje), izazove upalu u alveolama u plućima. Naučnici su utvrdili da je najčešći uzrok emfizema udisanje duvanskog dima. Ono može biti i aktivno i pasivno, što znači da emfizem pluća može da se razvije i kod osoba koje ne konzumiraju duvan. Drugi faktori su:

  • udisanje zagađenog vazduha
  • respiratorne infekcije
  • nedostatak alfa-1 antitripsina (retko genetsko stanje koje može da utiče na funkciju pluća)

Simptomi PSE

Simptomi paraseptalnog emfizema pluća su isti kao i kod drugih tipova ove bolesti:

  • hronični kašalj
  • kratak dah
  • pištanje i škripanje u plućima

Ako bolest ulazi u progresivniju fazu, ovi simptomi mogu da se pogoršavaju. Izgledi za razvoj bolesti zavise od više faktora, a među najvažnijim su starost osobe i opšte zdravstveno stanje, reakcija na terapiju, i da li je bolest ušla u fazu komplikacija.

Moguće komplikacije paraseptalnog emfizema pluća

Najnovija istraživanja pokazuju da su moguće sledeće komplikacije:

  • respiratorna insuficijencija
  • infekcije respiratornog trakta
  • upala pluća
  • depresija
  • anksioznost

Osobe sa PSE su takođe i pod povećanim rizikom od kolapsa pluća, a istraživanja kažu i da postoji veza između karcinoma pluća i emfizema. Kao što osobe sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (HOBP) mogu da budu u povećanom riziku od razvoja određenih oblika raka pluća, isto važi i za obolele od emfizema.

Postavljanje dijagnoze

Testove plućne funkcije i rendgenskim snimcima grudnog koša, potvrđuje se dijagnoza, ali i ustanovljava razlika između tipova emfizema:

  • centrilobularni (centralni regioni pluća)
  • paraseptalni (spoljašnji i udaljeni regioni pluća)
  • panlobularni (sve oblasti pluća)

Bilo koji od navedenih tipova emfizema ima potencijal da se razvije u bulozni emfizem (BE). Ovaj tip emfizema karakteriše razvoj bula, vazdušnih džepova prečnika većih od 1 cm. Velike bule obično izazivaju teže respiratorne simptome i može biti potrebna hirurška intervencija.

Kako se leči emfizem

Trenutno, medicina nema lek za plućni emfizem. Međutim, dostupne su terapije i tretmani za usporavanje napredovanja bolesti, ublažavanje simptoma i poboljšanje kvaliteta života. Neke od metoda su

  • antiinflamatorni lekovi za smanjenje upale disajnih puteva
  • bronhodilatatorski lekovi koji pomažu u otvaranju disajnih puteva
  • dodatna terapija kiseonikom kako bi se osiguralo da osoba sa teškoćama u disanju ima dovoljno kiseonika u krvi
  • opioidi koji pomažu u lečenju bolova
  • psihološke terapije za pomoć kod depresije i anksioznosti.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo