Naslovna / Zdravlje

Rak – da li može da se prevenira i na šta treba obratiti pažnju

Priredio/la: O.M.|13:00 - 03. 08. 2022.

Iako ne postoji jedinstven način za prevenciju svih vrsta karcinoma, postoje stvari koje možemo da preduzmemo i smanjimo rizik od obolevanja, tvrde stručnjaci

Rak i kako ga prevenirati Rak se javlja u različitim oblicima bolest koja je sve rasprostranjenija, a stručnjaci tvrde da prevencija može da bude od pomoći. Foto: Shutterstock

Stručnjaci kažu da je za početak preporučljivo promeniti neke jednostavne, svakodnevne navike. Druga važna stvar jeste konsultacija sa svojim lekarom u smislu genetske predispozicije za obolevanje od ove teške bolesti. 

Rak i promena navika

Najmanje 42 odsto slučajeva raka u SAD moglo bi se sprečiti koracima kao što su prestanak pušenja, izbacivanje alkohola iz upotrebe, kao i vođenje aktivnog načina života uz zdravu ishranu, navodi Američko društvo za rak.

Ove promene u navikama neće sprečiti sve vrste raka. Postoje ljudi koji se zdravo hrane, ne puše i ne konzumiraju alkohol, a ipak obolevaju od ove bolesti. Na rizik od razvoja raka utiču mnoge stvari i nisu sve pod našom kontrolom. 

Preventivni pregledi su ključni. Oni omogućavaju otkrivanje abnormalnih ćelija pre nego što se bolest razvije. Neki od njih uključuju:

Skrining na rak dojke

Prevencija raka dojke uključuje redovne mamografske preglede koji se preporučuju ženama starijim od 50 godina, kao i onima sa istorijom bolesti u porodici. Kada bi tačno trebalo da počnete sa ovom vrstom poregleda i koliko često da ih raditi, najbolje je da za to konsultovati svog lekara.

Smernice Radne grupe za prevenciju raka u SAD su da bi žene starosti između 50 oi 74 godine sa prosečnim rizikom od obolevanja od raka dojke trebalo da rade mamografiju na svake 2 godine, a da žene u 40-im godinama razgovaraju sa svojim lekarom o tome kada da bi trebalo da počnu da rade mamografiju i koliko često. Međutim, ukloliko se bilo kada napipa kvržica na dojci, potrebno je odmah se javiti lekaru.

Rak grlića materice i preporuke za prevenciju

Treba krenuti od Papa testa i kolposkopije za otkrivanje abnormalnih ćelija na grliću materice, kao i HPV testa koji isključuje prisustvo humanog papiloma virusa. HPV je veoma čest, i neki njegovi sojevi povećavaju rizik od raka grlića materice. Koliko često ići na ove testove zavisi delimično od toga koliko imate godina, kao i od toga da li su rezultati testa na prethodnoj kotroli kod ginekologa bili dobri. 

Skrining kolorektalnog karcinoma

Stručnjaci savetuju obavljanje skrininga između 45. i 50. godine, ali i ako imate manje godina, a lekar proceni da ste pod visokim rizikom od ovog oblika kancera. Za pregled debelog creva i rektuma, lekari koriste kolonoskopiju. 

Takođe, preporučljivo je da se jednom godišnje uradi test na okultno krvarenje, kojim se otkriva krv u stolici koja nije vidljiva okom.

Rak endometrijuma i prevencija

Endometrijum je unutrašnja sluznica materice. Ženama koje su u visokom riziku za ovu vrstu raka može da se savetuje biopsija endometrijuma jednom godišnje, kako bi se proverilo stanje endometrijuma i prisustvo malignih ćelija. Svako iznenadno vaginalno krvarenje kod žena u reproduktivnom dobu, ali i neuobičajeni iscedak ili sekret kod žena nakon menopauze, razlog su za javljanje lekaru .

Skrining raka pluća

Pušačima se preporučuje da jednog godišnje urade skrining pregled na rak pluća. Sprovodi se primenom kompjuterizovane tomografije (CT) niskodoznim skenerom, koja skenira pluća u cilju otkrivanja ranih znakova bolesti. 

Pušenje se navodi kao jedan od glavni uzroka nastanka raka pluća, ali treba imati na umu da nisu svi koji dobiju ovaj karcinom pušači. 

Rak prostate i moguća prevencija

Karcinom prostate prevenira se redovnim kontrolnim pregledima nakon 50. godine života. Skrining pregled za rano otkrivanje raka prostate podrazumeva PSA test iz krvi, sa ili bez rektalnog pregleda. O tome odluku donosi lekar, na bazi genetske predispozicije, opšteg zdravstvenog stanja i životnih navika. 

Informišite se o vakcinama

Vakcina protiv HPV virusa kod nas se preporučuje devojčicama i dečacima od 9 do 19 godina.  Štiti od humanog papiloma virusa, polno prenosive infekcije koja izaziva za rak grlića materice, vagine, vulve, penisa i analni karcinom. 

Tu je i vakcina protiv hepatitisa B (HBV). Hepatitis B je bolest jetre zbog koje postoji veća verovatnoća da se dobije i rak ovog organa. Takođe, vakcina može da pomogne u sprečavanju infekcija.

Jedite više hrane biljnog porekla

Voće (posebno koštunjavo), povrće, kao i integralne žitarice, samo su neke od namirnica biljnog porekla koje su ukusne, a koje stručnjaci preporučuju kao zdraviju hranu. Sadrže antioksidante, koji pomažu u zaštiti od oksidativnog stresa, i time se smanjuje rizik od raka. 

Preporuka je konzumiranje najmanje 2,5 porcije povrća i isto toliko voća svaki dan, ako ne postoje neka zdravstvena ograničenja. Na taj način ćete uneti i dosta vlakana. To bi moglo da pomogne i u smanjenju rizika od raka debelog creva.

Zadržite optimalnu telesnu težinu

Nema sumnje da i mršavi ljudi mogu da obole od raka. Ali, što smo više gojazni, to je veći rizik i da obolimo od raka dojke, endometrijuma ili kolorektalnog karcinoma. Porazgovarajte sa lekarom o tome da li vas vaš indeks telesne mase (BMI) dovodi u veću opasnost od pojave nekih bolesti i koje promene u ishrani bi mogle da pomognu.

Rak i fizička aktivnost

Prema Nacionalnom institutu za rak, postoji istraživanje koje pokazuje da ljudi koji su redovno fizički aktivni, imaju manje šanse od neaktivnih ljudi da dobiju određene vrste raka. To uključuje rak mokraćne bešike, dojke, debelog creva, endometrijuma, jednjaka, bubrega i želuca.

Stručnjaci preporučuju najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno. Ona povećava broj otkucaja srca (recimo, brzo hodanje). Ako se rasporedi, to bi moglo da bude po 30 minuta pet dana u nedelji. Možete da praktikujete i teže aktivnosti od 75 do 100 minuta nedeljno, poput trčanja ili treninga snage dva puta nedeljno. Posavetujete se sa lekarom  koje fizičke aktivnosti su za vas najbolje, u odnosu na zdravstveno stanje.

Rak kože i kako ga prevenirati

Više od tri miliona ljudi svake godine dobije dijagnozu raka kože, što ga čini najčešće dijagnostikovanim rakom u Sjedinjenim Američkim Državama. Izbegavajte izlaganje sunčevim zracima od 10 do 17 časova u letnjim mesecima. Nanosite kreme sa zaštitnim faktorom i nosite naočarare za sunce. Da bi se što adekvatnije zaštitili, nosite lagane košulje, pantalone dugih rukava i šešir. Pronađite mesto u hladu i izbegavajte solarijume. Oni povećavaju rizik od ove bolesti.

Visok rizik od obolevanja

U zavisnosti od faktora rizika, možda postoje određene promene koje možete da uradite kako bi preduporedili pojavu bolesti. Na primer, možda ćete početi sa skrininzima ranije ili ćete se češće preventivno pregledati. Možda postoje lekovi koji mogu smanjiti  rizik od obolevanja od tumora. Možda ćete čuti da se to zove „hemoprevencija“ i „preventivna hirurgija“.

Hemoprevencija podrazumeva uzimanje lekova za zaustavljanje razvoja raka. Vaš lekar može preporučiti uzimanje nesteroidnih antiinflamatornih lekova ili drugih lekova ako imate porodičnu istoriju raka, ako ste pod visokim rizikom ili ste ga ranije imali i želite da sprečite ponovnu pojavu.

Preventivna hirurgija uklanja tkivo za koje se sumnja da će verovatno postati kancerogeno. Ove operacije su najčešće među ženama sa visokim rizikom od dijagnoze raka dojke ili jajnika. Oni mogu uključiti uklanjanje jedne ili obe dojke (koja se naziva profilaktička mastektomija) ili jajnika (koja se naziva profilaktička ooforektomija). “Visoki rizik“ uključuje porodičnu istoriju raka dojke ili jajnika ili mutacije gena BRCA1 ili BRCA2.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo