Naslovna / Zdravlje

Rak kod mlađih od 50 godina – koji su faktori rizika i kako ih smanjiti

Priredio/la: S.St.|15:00 - 29. 09. 2022.

Istraživači su ispitivali faktore rizika koji stoje iza sve većeg broja slučajeva ranog početka raka, odnosno, karcinoma koji se javljaju pre 50. godine

Rak kod mlađih od 50 godina Rak kod mlađih od 50 godina od 1990-ih raste u mnogim delovima sveta. Rak nastaje kada genetske mutacije uzrokuju nekontrolisan rast ćelija Foto: Shutterstock

Rak kod mlađih od 50 godina od 1990-ih raste u mnogim delovima sveta. Rak nastaje kada genetske mutacije uzrokuju nekontrolisan rast ćelija i može da se pojavi u bilo kom organu ili tkivu tela. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, ova bolest je drugi vodeći uzrok smrti u svetu.

Rak kod mlađih od 50 godina raste od 1990-ih

Dok rak obično pogađa ljude starije od 50 godina, studije pokazuju da od 1990-ih, incidencija određenih karcinoma raste među osobama mlađim od 50 godina u mnogim delovima sveta.

Rano nastali karcinomi predstavljaju veći rizik od dugoročnih zdravstvenih problema, uključujući neplodnost, kardiovaskularna stanja i sekundarne karcinome, kao i nuspojave lečenja raka.

Razumevanje faktora rizika za rane pojave raka može pomoći njihovoj prevenciji, ranom otkrivanju i lečenju. 

Nedavno su istraživači pregledali različite studije kako bi utvrdili moguće faktore rizika za rak u ranoj fazi. Primetili su da faktori načina života u ranoj fazi života, kao što su ishrana, gojaznost i izloženost životnom okruženju, mogu da doprinesu riziku od nastanka raka u ranoj životnoj dobi.

Dr Andrew K. Dingwall, profesor biologije raka i patologije i laboratorijske medicine na Univerzitetu Lojola, koji nije bio uključen u studiju, kaže:

– Korist od ove vrste analize jeste ta što pruža priliku da se uključite u usmerenije diskusije koje imaju za cilj suočavanje sa ovim zdravstvenim disparitetima, što može imati potencijal da pruži dugoročne zdravstvene koristi tim pogođenim zajednicama. Studija pruža značajan uvid u to kako ishrana, vežbanje i životna sredina mogu da utiču na razvoj ranih karcinoma.

Ova studija objavljena u Clinical Oncology.

Proučavani tipovi raka

Istraživači su prvo analizirali globalne podatke od 2000. do 2012. godine o učestalosti 14 tipova karcinoma čija je incidenca povećana među osobama mlađim od 50 godina. Među njima su:

  • karcinom dojke
  • kolorektalni karcinom
  • karcinom endometrijuma
  • rak jednjaka
  • rak glave i vrata
  • rak bubrega
  • multipli mijelom
  • rak pankreasa
  • karcinom prostate
  • rak želuca
  • tiroidni karcinom

Zatim su ispitali studije koje su istraživale moguće faktore rizika za rak, zajedno sa literaturom koja opisuje kliničke i biološke karakteristike tumora ranih i kasnijih karcinoma. Potvrdili su da bi povećana incidencija ranog raka mogla delimično da bude povezana sa povećanim brojem skrininga, ali i da su drugi faktori verovatno odgovorni.

Faktori načina života i rizik od raka

Nakon analize literature, primetili su da sve veći broj dokaza sugeriše na to da mogu postojati intervali od nekoliko decenija između početnog oštećenja ćelija i kliničkog otkrivanja raka. Dalje su zapazili da je porast pojave ranog raka u korelaciji sa rastućim trendovima životnog stila, gde su sve više uključeni zapadnjačka ishrana, način života i okruženje. Primetili su da su takve promene, koje su počele sredinom 20. veka, mogle da utiču na pojavu ranog raka od 1990-ih, jer je njihovim efektima trebalo vreme da se akumuliraju.

Među faktorima načina života koji mogu da povećaju rizik od raka su sledeći:

  • Zapadnjačka ishrana, koja se definiše kao bogata zasićenim mastima, crvenim mesom, prerađenim mesom, šećerom i ultra prerađenom hranom, ali sa malo voća, povrća, celih žitarica i vlakana
  • Niža stopa dojenja i povećana potrošnja veštačkog mleka
  • Povećana potrošnja alkohola
  • Pušenje, uključujući navike pojedinaca, pasivno pušenje ili izloženost in utero (izloženost fetusa)
  • Smanjen san kod dece zbog jakog svetla tokom noći
  • Rad u noćnoj smeni, jer to povećava učestalost faktora rizika od raka kao što su gojaznost i dijabetes
  • Reproduktivne promene, uključujući pojavu prve menstruacije u ranijem uzrastu, smanjen broj porođaja, povećanu starost pri prvom i poslednjem porođaju i povećanu upotrebu oralnih kontraceptivnih sredstava
  • Fizička neaktivnost i način života povezan sa dugim sedenjem
  • Povećana stopa dijabetesa tipa 2

Istraživači su dalje napisali da se osam od 14 proučavanih karcinoma odnosi na probavni sistem, što ukazuje na važnost oralnog i crevnog mikrobioma u riziku od raka. Posebno su istakli ishranu, faktore načina života i veću upotrebu antibiotika kao faktore koji utiču na mikrobiom i povećavaju rizik od raka.

Kako način života povećava rizik od raka

Na pitanje kako faktori načina života mogu da povećaju rizik od ranog početka raka, dr Gypsyamber D’Souza, profesor epidemiologije raka na Univerzitetu Džons Hopkins, koji nije bio uključen u studiju, rekao je za Medical News Today:

– Faktori životnog stila, kao što su gojaznost, fizička neaktivnost i loša ishrana povezani su sa povećanim rizikom od višestrukih karcinoma. Ovi faktori verovatno povećavaju rizik od raka i direktno i indirektno. Na primer, oni mogu da izazovu povećanu upalu i utiču ili remete ćelijske regulatorne procese čime direktno povećavaju rizik, a mogu izazvati i druge hronične bolesti koje onda, zauzvrat, povećavaju rizik od raka.

Dr Jeanine Genkinger, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu Kolumbija, koja nije bila uključena u studiju, rekla je za MNT da mnogi faktori načina života, koji su povezani sa rizikom od raka u ranoj životnoj dobi mogu takođe da utiču na rizik od raka kasnije u životu.

– Izvestan broj faktora životnog stila, koje autori ističu, faktori su koji takođe utiču na kasniju pojavu karcinoma – samo je vremenski okvir u toku životnog veka taj koji može biti drugačiji da izazove rani početak raka. Gojaznost kao faktor može da uitiče kroz insulinsku rezistenciju i upalu i da izazove rizik od raka.

– Znamo da su se ovi faktori životnog stila tokom poslednjih nekoliko decenija promenili u nezdravije karakteristike u ranijim fazama života. Na primer, danas su veće stope prekomerne težine i gojaznosti kod dece nego što je to bio slučaj pre 30 godina, a znamo i da deca danas konzumiraju veće količine napitaka zaslađenih šećerom nego pre 30-40 godina – dodala je Dr Genkinger.

– Verujemo da bi ova promena perioda u kojem se javljaju ovi faktori rizika u toku životnog veka mogla da dovede do povećanja broja ranih karcinoma – upozorila je.

Uloga životne sredine na rak kod mlađih od 50 godina

Istraživači su zaključili da su rani faktori rizika od raka verovatno povezani sa izloženošću životnoj sredini u ranoj životnoj dobi i mlađem zrelom dobu od sredine 20. veka nadalje.

Dr Tomotaka Ugai, naučni saradnik za patologiju u Brigham and Women’s Hospital, Harvard Medical School, jedan od autora studije, rekao je za MNT da studija ima neka ograničenja.

– Jedno od ograničenja ove studije je to što nismo imali adekvatne podatke iz zemalja sa niskim i srednjim prihodima da bismo identifikovali trendove u incidenciji raka tokom decenija. Nadamo se da ćemo nastaviti ovo istraživanje prikupljanjem više podataka i saradnjom sa međunarodnim istraživačkim institutima kako bismo bolje pratili globalne trendove – rekao je on.

– Još jedno ograničenje je nedostatak longitudinalnih kohortnih studija sa podacima o izloženosti u ranom životu i biouzorcima. Potrebna su nam dugoročna ulaganja i posvećenost ovakvim kohortnim studijama – istakao je dr Ugai.

– Ovaj pregled objedinjuje širok spektar istraživanja o višestrukim faktorima rizika i više vrsta karcinoma kako bi dao širu sliku ovih trendova. Ova vrsta ekološkog aspekta sa širom slikom ne dokazuje da ovi faktori rizika uzrokuju porast raka. Umesto toga, ona preporučuje asocijaciju koju mehanističke studije (dizajnirane da razumeju biološki proces ili proces ponašanja, patofiziologiju bolesti ili mehanizam delovanja intervencije; nisu sve mehanističke studije klinička ispitivanja, ali mnoge jesu) treba da istraže – kaže dr Gipsiamber D’Souza.

– Postojalo je mnogo pojedinačnih dobro osmišljenih longitudinalnih studija koje su pružile uzročne dokaze za mnoge od ovih faktora rizika za mnoge od ovih karcinoma, tako da postoje dokazi koji podržavaju sažeta pitanja u ovom pregledu – primetio je dr D’Souza.

Rak kod mlađih od 50 godina – kako smanjiti rizik

Na pitanje kako da se smanji rizik od raka u svetlu ovih nalaza, dr Ugai je preporučio sledeće promene načina života:

  • Izbegavajte ishranu u zapadnom stilu bogatu visoko prerađenom hranom, životinjskim mastima, desertima i prekomernim crvenim mesom
  • Izbegavajte šećer
  • Redovno vežbajte
  • Izbegavajte dim/pušenje
  • Izbegavajte alkohol
  • Konzumirajte dobro izbalansirane hranljive namirnice i pića
  • Trudite se da imate kvalitetan san i da u određeno vreme odlazite na spavanje, noću izbegavajte jako svetlo
  • Smanjite poslove u noćnoj smeni što je više moguće
  • Vakcinišite se protiv mikroorganizama koji izazivaju rak kao što su HPV (Humani papiloma virus) i HBV (hepatitis B virus).

Način života koji mladi vode od rane mladosti verovatno utiče na rizik od ranog početka raka, zaključili su naučnici, i istakli da su potrebne longitudinalne studije da bi se potvrdili ovi rezultati.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo