Naslovna / Zdravlje

Na lezije mozga upozorava 9 uobičajenih simptoma

Priredio/la: I. V. |15:00 - 13. 01. 2023.

Lezije mozga mogu zahvatiti male do velike oblasti moždanog tkiva, a ozbiljnost stanja može da varira od relativno malog do opasnog po život

lezije mozga Iako dele zajedničku definiciju, povrede ili oštećenje tkiva u mozgu i lezije mozga se veoma razlikuju. Foto: Shutterstock

Lezije mozga su područje tkiva koje je oštećeno povredom ili nekom bolešću. Iako definicija zvuči jednostavno, shvatanje lezija mozga može da bude komplikovano s obzirom na to da ih postoji mnogo vrsta. Moždane lezije mogu da budu male ili velike, može da ih bude nekoliko ili mnogo, od onih koje su relativno bezopasne do onih opasnih po život.

Šta uzrokuje pojavu lezije mozga i koji su simptomi?

Lezije mozga mogu da se jave zbog povrede, infekcije, izlaganja određenim hemikalijama, problemima sa imunološkim sistemom i zbog brojnih drugih razloga.
Simptomi lezije mozga variraju u zavisnosti od vrste, lokacije i veličine lezije, a u one koji su uobičajeni za nekoliko tipova lezija mozga spadaju:
– Glavobolje
– Bol ili ukočenost u vratu
– Mučnina, povraćanje i nedostatak apetita
– Promene vida ili bol u očima
– Promene u raspoloženju, ličnosti, ponašanju, mentalnim sposobnostima i koncentraciji
– Gubitak pamćenja ili konfuzija
– Napadi
– Groznica
– Poteškoće u kretanju.

Koje vrste lezija postoje?

Iako dele zajedničku definiciju, povrede ili oštećenje tkiva u mozgu i lezije mozga se veoma razlikuju. Neke od uobičajenih lezija mozga su:

Apscesi: Apscesi mozga su područja gnojne infekcije i upaljeno tkivo. Nisu uobičajeni, ali su opasni po život. Apscesi mozga se često javljaju nakon infekcije, obično u obližnjoj oblasti, kao što je infekcija uha, sinusa ili zuba. Mogu da se pojave i nakon povrede ili operacije na lobanji.

Arteriovenske malformacije (AVM): AVM je vrsta lezije mozga koja se javlja tokom ranog razvoja. Arterije i vene u mozgu rastu u spletu i postaju povezane strukturama nalik na cevi, koje se nazivaju fistule. Arterije nisu tako jake kao normalne arterije, a vene se često uvećavaju zbog stalnog protoka krvi direktno iz arterija kroz fistule u vene. Ovi krhki sudovi mogu da puknu,  propuštajući krv u mozak. Pored toga, moždano tkivo možda neće da dobije dovoljno krvi kako bi pravilno funkcionisalo. Oštećenje mozga može da izazove napade kao prve simptome AVM.
Cerebralni infarkt: Infarkt se odnosi na smrt tkiva. Moždani infarkt ili moždani udar je lezija mozga u kojoj grupa moždanih ćelija umire kada ne dobiju dovoljno krvi.

Cerebralna paraliza: Ova vrsta lezije mozga se javlja kada je beba još uvek u majčinoj utrobi ili tokom porođaja. Cerebralna paraliza ne napreduje tokom vremena, a lezije mozga utiču na sposobnost deteta da se kreće, što takođe može da oteža komunikaciju i srodne veštine. Međutim, mnoga deca sa cerebralnom paralizom imaju normalno intelektualno funkcionisanje.

Multipla skleroza (MS): Sa ovim stanjem, imuni sistem napada i oštećuje nervne obloge (mijelin) u mozgu i kičmenoj moždini. Ove lezije otežavaju pravilno slanje i prijem poruka između mozga i ostatka tela.

Tumori: Tumori su skupine ćelija koje rastu abnormalno iz normalnog tkiva. Neki tumori u mozgu su nekancerozni ili benigni, drugi su kancerogeni. Tumori mogu da se razviju u mozgu, ili da se prošire sa drugih delova tela (metastatski) i obično brzo rasti.

Kako se dijagnostikuju moždane lezije?

Metode koje se koriste za pronalaženje i dijagnozu lezija mozga zavise od simptoma. U mnogim slučajevima, CT ili kompjuterizovana tomografija i MRI – magnetna rezonanca, pomažu da se precizno odredi lokacija, veličina i karakteristike lezija. Takođe, mogu da se rade krvni i drugi laboratorijski testovi kako bi se pronašli znaci infekcije.

Kako se leče lezije mozga?

Lečenje zavisi od vrste lezije mozga. Ciljevi lečenja mogu da budu izlečenje, ublažavanje simptoma ili poboljšanje kvaliteta ili dužine života. Uobičajeni pristupi za lečenje lezija mozga su:

  • „Sačekaj pa ćeš videti“ – jer, ako lezija ne izaziva probleme i ne raste, možda će biti potrebni samo periodični pregledi.
  • Hirurško uklanjanje lezije, ako je moguće, ali nove hirurške tehnike mogu da omoguće uklanjanje čak i teško dostupnih lezija
  • Hemoterapija i radioterapija za lezije koje su kancerogene
  • Lekovi za borbu protiv infekcija, kao što su antibiotici ili drugi antimikrobni lekovi
  • Lekovi koji smiruju imuni sistem ili na drugi način menjaju odgovor imunog sistema
  • Lekovi ili druge terapije za ublažavanje simptoma povezanih sa lezijom mozga.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Natasa
21:59, 13. 01. 2023.
Odgovori

Hvala puno na iscrpnom objasnjenju,bas mi je bio od koristi.

Veriga
15:31, 15. 01. 2023.
Odgovori

Пре девет месеци имао сам тотални губитак краткорочне меморије.
Урађен скенер главе и врата. Нема уочених патолошких промена, каже радиолог.
Неуролог одредио терапију 3 дана док. 20% Манитол 250 мл на 24 сата. 09%НаЦл 250 мл + смо. Клометола, Кардиопирин 100 мг увече.
Урађен ЕЕГ налаз у границама нормалног.
МР преглед ендокранијума.
Присутне су кортикалне редуктивне промене. Јасна делинеација сиве и беле масе. Нема померања медиосагиталних структура. Комотно систем симетричан, нормалног волумена, без патолошких садржаја. ПЦ углови и форамен су слободни, итд.
Закључак: Супратенторијално обострано патријархално у субкортикалној белој маси уочава се неколико хроничних микроваскуларних лезија.Присутне су кортикалне редуктивне промене. Пансинуситис.
Лаб. биохемијске анализе и хормони штитасте жлезде су у границама. Ниво витамина Б12 је 153 (180-914)- референтне вредности.
Терапија:
Амп. ОХБ и.м. сваки други дан током 20 дана, потом једна ампула недељно -током 4 недеље, а онда по једна месечно у току 6 месеци.
Кардиопирин 100 мг 0+0+1.
Rosuhol 20 mg 0+0+1.
Bedoxin 1×1
Sermion 30 mg 1+1+0.
Plus redovna terapija zbog pritiska.
Za sad se nije ponovio problem, ali imam skoro stalne glavobolje, zujanje u usima – godinama.

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo