Naslovna / Zdravlje

Moždani udar – uzroci, simptomi i šta još treba znati

Priredio/la: S.St.|13:00 - 05. 06. 2023.

Moždani udar ne pogađa samo starije osobe. Njegova prisutnost kod mlađih odraslih osoba raste poslednjih godina

moždani udar Ishemijski moždani udar, koji je češći, nastaje kada se krvni sud koji snabdeva mozak blokira Foto Shutterstock

Moždani udar je čest, ali to nije sve i jedino što o tome treba da znamo. Veoma je važno da ljudi mogu da identifikuju moždani udar, kod sebe ili drugih ljudi, kao i da znaju hitnost i vremenski osetljivu prirodu lečenja moždanog udara – kaže dr Akhila Vijayakumar, neurolog u Houston Methodist. Dr Vijayakumar takođe ističe da moždani udar ne pogađa samo starije osobe. Njegova prevalencija kod mlađih odraslih osoba raste poslednjih godina. Drugim rečima, moždani udar je nešto o čemu bi svako trebalo da zna i da ga shvati ozbiljno.

Šta je moždani udar

– Moždani udar je iznenadni prekid dotoka krvi u mozak, koji nastaje ili zbog začepljenja krvnih sudova ili zbog rupture. Ovo predstavlja problem, jer je neuronima i tkivu u mozgu potrebno stalno snabdevanje krvlju kako bi dobili kiseonik i hranljive materije potrebne za optimalno funkcionisanje i preživljavanje – objašnjava dr Vijayakumar

Kada mozak ostane bez krvi tokom dužeg vremena, dolazi do neuroloških oštećenja. Zbog ovoga je moždani udar stanje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć. Ako se lečenje odloži, može doći do trajnog oštećenja mozga. 

– Što pre možemo da intervenišemo i obnovimo protok krvi u mozgu, manji je rizik od gubitka funkcije ili invaliditeta u budućnosti. Moždani udar zahteva hitnu medicinsku pomoć. Svaki minut je bitan – kaže dr Vijayakumar.

Šta uzrokuje moždani udar

– Postoji nekoliko faktora rizika od moždanog udara, a ponekad više faktora može uticati na rizik neke osobe – kaže dr Vijaiakumar.

Faktori rizika od moždanog udara su:

Dijabetes kao faktor rizika od moždanog udara posebno je važan kod mlađih ljudi i žena. A atrijalna fibrilacija, koja je vrsta abnormalnog srčanog ritma, važan je faktor rizika kod starijih osoba, posebno kod starijih žena koje su pod većim rizikom od moždanog udara zbog atrijalne fibrilacije – objašnjava dr Vijayakumar

Lečenje faktora rizika od moždanog udara može pomoći u smanjenju rizika. Ako imate bilo koje od gore navedenih zdravstvenih stanja, savetujte sa svojim lekarom kako biste održavali dobro zdravstveno stanje i bili sigurni da postojeća stanja držite pod kontrolom na najbolji mogući način.

Dr Vijayakumar napominje da se nekoliko pomenutih faktora može promeniti.

Pušenje je glavni faktor rizika, povećavajući rizik od moždanog udara kod osobe za tri do četiri puta. Prestanak pušenja može u velikoj meri smanjiti rizik od moždanog udara. Nedostatak fizičke aktivnosti dovodi do pogoršanja navedenih zdravstvenih problema, tako da je važno izbegavati sedentarni način života – objašnjava dr Vijayakumar.

Kako se razlikuje ishemijski moždani udar od hemoragijskog

Postoje dve glavne vrste moždanog udara:

  • ishemijski moždani udar – kada se krvni sud koji snabdeva mozak blokira
  • hemoragijski moždani udar – kada krvni sud koji snabdeva mozak puca, što dovodi do krvarenja u mozgu

Ishemijski moždani udar je češći tip, ali oba tipa su hitna medicinska stanja – dodaje dr Vijayakumar.

Kako da znamo da li imamo moždani udar

Moždani udar zahteva hitnu medicinsku pomoć, tako da je od kritičnog značaja mogućnost brzog prepoznavanja iznenadnih neuroloških promena kod sebe ili nekog drugog.

Na sreću, postoji akronim koji će vam pomoći da zapamtite znakove moždanog udara, BUDITE BRZI (BE FAST):

  • B je za ravnotežu (balance). Da li postoji iznenadna promena u stabilnosti osobe, kao što je vrtoglavica ili otežano hodanje?
  • E je za oči (eyes). Da li postoji iznenadna promena vida ili gubitak vida?
  • 0 je za lice (face). Da li je osmeh osobe nejednak? Proverite tako što ćete ih zamoliti da se osmehnu.
  • A je za ruke (arms). Da li postoji slabost ili jedna spuštena ruka? Proverite tako što ćete zamoliti osobu da ispruži ruke.
  • S je za govor (speak). Da li je govor nejasan ili nekoherentan?
  • T je za vreme (time). Kada su počele promene? U pogledu lečenja moždanog udara, vreme je od kritičnog značaja, tako da je veoma važno primetiti kada je osoba poslednji put bila u normalnom stanju.

– Ako primetite simptome moždanog udara kod sebe, člana porodice, prijatelja, kolege ili čak stranca, odmah pozovite hitnu pomoć – naglašava dr Vijayakumar.

Šta treba da uradimo ako primetimo simptome moždanog udara

Kada je u pitanju reagovanje na simptome moždanog udara, dr Vijayakumar naglašava potrebu za brzom intervencijom.

Sa svakim minutom koji prođe nakon udara velikog krvnog suda, 1,9 miliona neurona umre. Zbog toga je neverovatno važno da što pre stignete u hitnu pomoć i budete medicinski zbrinuti što je pre moguće. Ako se pojave simptomi moždanog udara, nemojte čekati – upozorava dr Vijayakumar. 

Dostupne opcije lečenja moždanog udara takođe su osetljive na vreme. U prva četiri i po sata od neposredno pre pojave simptoma, lekovi za uništavanje ugrušaka mogu se koristiti kako bi se obnovila cirkulacija. Takođe u tom vremenskom periodu, endovaskularne procedure mogu da se urade kako bi se izvadio ugrušak koji blokira protok krvi u određenim slučajevima. Zbog toga ne bi trebalo da čekate.

Nakon otprilike 6 sati, dr Vijayakumar kaže da se opcije za obnavljanje krvotoka uveliko smanjuju i da rezultati počinju da opadaju.

– Želim da naglasim da, iako imamo period od 4 1/2 sata za pružanje tretmana, ne treba čekati toliko dugo. Zapamtite, svaki minut koji prođe bez lečenja, neuroni trajno nestaju. Što ranije možemo da intervenišemo, veće su šanse da sprečimo trajno oštećenje mozga koje uzrokuje invaliditet ponavlja dr Vijayakumar.

Pozivanje hitne pomoći, umesto pokušaja vožnje do hitne pomoći, najvažnije je. Nikada ne bi trebalo da pokušavate da vozite ako sami doživljavate simptome moždanog udara, ali čak i ako primetite znake kod nekog drugog, ipak pozovite hitnu pomoć.

– Profesionalci hitne pomoći obučeni su za hitne slučajeve i mogu da vas odvedu u hitnu pomoć brže i bezbednije, što znači i brže dobijanje tretmana. Oni, takođe, mogu unapred obavestiti bolnicu, tako da lekari i medicinske sestre hitne pomoći budu spremni da prime osobu sa moždanim udarom, dodatno skraćujući vreme do lečenja – dodaje dr Vijayakumar.

Postoje li načini da se spreči moždani udar

Koliko god da je teško praviti zdrave izbore iz dana u dan, realnost je da ono što radimo svaki dan ima dugoročne uticaje na naše zdravlje.

Faktori načina života koji pomažu u sprečavanju moždanog udara su:

  • biti fizički aktivan svaki dan
  • zdrava ishrana (konzumiranje mediteranske ishrane, na primer)
  • održavanje zdrave težine
  • izbegavanje pušenja ili prestanak pušenja ako već pušite
  • ograničavanje alkohola i izbegavanje prekomerne upotrebe alkohola
  • odlazak kod lekara kako biste mogli da proverite zdravstveno stanje na faktore rizika od moždanog udara

Poslednji korak veoma je važan, posebno za mlade odrasle osobe, koje mogu pretpostaviti da su zdrave i da nisu u opasnosti od moždanog udara.

Glavni faktori rizika povezani sa moždanim udarom kod mladih ljudi su abdominalna gojaznost, pušenje, fizička neaktivnost i hipertenzija. Redovnim pregledom za ove zdravstvene probleme možete dobiti pomoć kako biste izbegli progresiju ili da primite terapiju kako bi problem stavili pod kontrolu i smanjili rizik od moždanog udara.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Lalevic Nada
18:55, 05. 06. 2023.
Odgovori

Hvala na savetu. I na vasem trudu da pomognete ljudima. Pozdrav.

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo