Imunitet se određuje kao sposobnost organizma da se odbrani od delovanja bakterija, virusa, gljivica, raznih bolesti, štetnih materija iz životne sredine. Zima je doba godine kada su aktuelne respiratorne infekcije, a mnogi roditelji misle da će boravkom u toplim prostorijama najbolje zaštiti decu od prehlade. Upravo su tople i zatvorene prostorije često razlog za pojavu bolesti. Doktori naglašavaju da imunitet dece može da ojača hladan i čist vazduh.
Ljudsko telo funkcioniše na osnovu jedinstvenog mehanizma putem kojeg se svakog dana borimo protiv uticaja bakterija, virusa. Neke loše navike mogu u nekim slučajevima da deluju na organizam i oslabe imunitet.
– Kada je reč o imunitetu kod dece, zimsko vreme je specifično i izazovno na više načina. Pre svega, jer je ishrana siromašnija u vitaminima, zbog nedostatka svežeg voća i povrća. Zatim tu su i rizici od prehlade, koja je okidač za virusne infekcije. I konačno, mada ne najmanje važno, u zimskim mesecima je količina virusa znatno veća, jer se boravi u zatvorenom prostoru u kome se virusi više zadržavaju – kaže za portal eKlinika pedijatar dr Milica Kotlajić.
Nauka razlikuje urođeni (prirodni, nespecifični) i stečeni (adaptivni, specifični) imunitet, a zdrava ishrana je nezaobilazna tema kada je reč i jačanju imuniteta. Stručnjaci naglašavaju da i u zimskim mesecima ishrana treba da bude raznovrsna sa unosom dovoljne količine vlakana, koji regulišu probavu.
– Vlakna su takođe važna kao „hrana za dobre bakterije„, koje čine unutrašnju odbranu organizma od delovanja svih spoljašnjih napadača (virusa, bakterija,
Tradicionalno shvatanje da će se dete prehladiti ako udiše hladan vazduh je pogrešno, kaže dr Kotlajić, ali i naglašava da dužina boravka napolju na niskim temperaturama treba da bude ograničena detetovim osećanjem ugodnosti.
– Bolje je da dete izađe napolje više puta dnevno i ostane koliko mu je ugodno. Higijena je važan faktor imuniteta kod dece. Detetu treba dozvoliti da se igra napolju i prlja do mile volje, ali ulazak u kuću mora da bude praćen temeljnim pranjem ruku, kao i svaki kontakt sa hranom. Prljavim rukama unose se u organizam virusi, bakterije i naročito opasni crevni paraziti (dečje gliste) – pojašnjava dr Kotlajić.
Kada je u pitanju ishrana naglasak je na dovoljnim količinama voća i povrća, žitarica od celog zrna, mlečnih proizvida, mesa. Smatra se da je dobro da u ishrani deteta budu zastupljene masne kiseline iz ribe, omega -3 masne, adekvatne količine tečnosti pre svega vode i čajeva. Kada se govori o rastu i razvoju deteta dobar san je nezaobilazna stavka koja takođe može osnažiti imunitet. Pored vakcina iz kalendara vakcinacije imunitet deteta nekada možemo da za zaštitimo i odgovarajućom suplementacijom.
– Kada je reč o suplementaciji najbolje je u svakom pojedinačnom slučaju konsultovati pedijatra, jer je svako dete drugačije. Ono što bi mogla da bude preporuka uopšteno, je dobar probiotik, vitamin D, koji je važan za imunitet, ali i rast i razvoj kostiju, i cink za prevenciju virusnih infekcija. Tu su naravno i beta – glukani. U posebnim slučajevima, kada to odluči pedijatar mogu se uključiti i multivitamini – napominje dr Milica Kotlajić.