Propolis je prirodni lek za nadraženo grlo, ali – nije za svakoga. Ko treba da bude na oprezu

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Propolis je lepljiva, zelenkasto-smeđa smolasta materija koja nastaje kada pčele pomešaju sokove i smolu drveća sa svojim izlučevinama i pčelinjim voskom Naziva se i „pčelinji lepak“ jer pčele propolisom nastoje da zatvore praznine u košnicama i tako se zaštite od mikroba. Tradicionalno propolis se koristio za lečenje apscesa i manjih rana, a istraživanja su potvrdila da propolis ima antibakterijsko, antifungalno i antivirusno dejstvo.

Hipokrat je koristio propolis za lečenje rana i kožnih čireva

Pčele koriste propolis za zatvaranje otvora i pukotina i za obnovu košnice tako što njime poravnjavaju unutrašnje površine kako bi održale stabilnu temperaturu u košnici koja se kreće oko 35°C, ali i zaštitile prostor od nepovoljnih vremenskih uslova i ulaska predatora.

Hipokrat je koristio propolis za lečenje rana i kožnih čireva, što je jedan od najstarijih zabeleženih medicinskih pomena tog pčelinjeg proizvoda. U 17. veku propolis je uvršten u Britansku farmakopeju kao službeno priznata terapijska materija, a tokom Drugog svetskog rata primenjivao se kao antibakterijski i protivupalni pripravak za infekcije rana.

Danas je propolis čest sastojak dodataka ishrani i biljnih preparata poput tinktura, sprejeva za grlo, pastila i sirupa. Koristi se i u dentalnoj higijeni (paste za zube, vodice i sprejevi za usnu duplju), ali i u dermokozmetici u obliku masti, gelova i krema za kožu. Može se pronaći i u vodicama za ispiranje usta, losionima za kožu, šamponima, tabletama za otapanje, žvakaćim gumama i kozmetičkim proizvodima poput krema i losiona za telo.

Zdravstvene koristi propolisa

Propolis je, uz med i vosak, treći najvažniji pčelinji proizvod. Većinom se sastoji od smole (oko 50 odsto), voska (30 procenata), eteričnih ulja (10 odsto), polena (5 procenata), kao i drugih prirodnih organskih materija (5 odsto). Prema studiji objavljenoj u časopisu Molecules, dokumentovano je da propolis sadrži više od 500 spojeva koji su zaslužni za njegova zaštitna i lekovita svojstva.

Naučne analize ekstrakta propolisa potvrdile su 12 ključnih flavonoida, među kojima su pinocembrin, apigenin, rutin, naringenin i kvercetin, ali i fenolne kiseline poput kofeinske i cimetne kiseline, te resveratrol koji je poznat po snažnom antioksidativnom delovanju. Uz ta biljna jedinjenja, propolis sadrži i:

- korisne vitamine (B1, B2, B6, C i E)

- minerale poput magnezijuma, kalijuma i cinka

- nekoliko prirodnih enzima koji učestvuju u metaboličkim procesima.

Kako propolis utiče na inficirano grlo 

Prema studiji objavljenoj u časopisu Molecules, propolis ima potencijal u prevenciji i lečenju infekcija disajnih puteva, uključujući i infekcije gornjih puteva (grla, ždrela). Prema istoj studiji, njegova protivupalna, antivirusna i antibakterijska svojstva mogu da pomognu u ublažavanju simptoma upale grla - da smanje upalu i iritaciju i potencijalno ubrzavaju oporavak sluzokože.  Iako rezultati izgledaju obećavajuće, autori upozoravaju da dokazi još nisu dovoljno snažni da bi propolis bio prihvaćen kao standardna terapija za upalu grla. Efekti zavise od vrste propolisa, koncentraciji, formulaciji i načinu primene, što znači da nema svaki preparat s propolisom isti potencijal.

U nasumičnom i placebom kontrolisanom ispitivanju iz 2021. objavljenom u časopisu Phytomedicine analiziran je efekat propolisa na simptome blagih infekcija gornjih disajnih puteva, uključujući i upalu grla. Ispitanici su koristili oralni sprej s propolisom i to po 2 do 4 potiska, tri puta dnevno, tokom 5 dana. Rezultati su pokazali znatno brže smirivanje simptoma u grupi koja je koristila propolis - nakon tri dana čak je 83 odsto ispitanika bilo bez tegoba, dok je u placebo grupi simptome prestalo da oseća tek 28 procenata učesnika studije. Do petog dana obe su se grupe u potpunosti oporavile, a tokom ispitivanja nisu zabeležene ozbiljnije nuspojave.

Kakve rizike i nuspojave propolis može da izazove 

Iako je prirodna materija, propolis može da izazove ozbiljne reakcije, upozoravaju stručnjaci. Dr Michael Saper iz Cleveland Clinic ističe da male studije ponekad govore o propolisu kao pomoći kod alergija i astme, ali da je daleko češće zabeležen kao uzrok alergijskih reakcija, koje mogu i da pogoršaju astmu.

Osobe koje bi trebalo da budu posebno oprezne ili izbegavaju propolis su:

- osobe s alergijom na pčele ili pčelinje proizvode (rizik od reakcija, u retkim slučajevima i opasnih po život)

- osobe s alergijama na polen i alergijskim rinitisom

- oboleli od astme

- osobe s ekcemom

- osobe s poremećajima zgrušavanja krvi, jer propolis može da uspori proces koagulacije i poveća rizik od krvarenja

- trudnice, jer nema dovoljno podataka o sigurnosti primene tokom trudnoće.

Propolis može da utiče i na delovanje pojedinih terapija:

- može da ometa dejstvo antikoagulansa, uključujući lekove poput varfarina kao i lekova  koji sadrže acetil-salicilnu kiselinu

- može da menja metabolizam lekova koje razgrađuje jetreni CYP450 sistem, u šta spadaju i statini, neki antidepresivi, beta-blokatori i imunosupresivi

- u kombinaciji s dodacima poput belog luka, đumbira ili ginka, dodatno može da poveća rizik od krvarenja

- zbog mogućeg delovanja na zgrušavanje, propolis se ne preporučuje najmanje 14 dana pre planiranih hirurških ili dentalno-hirurških zahvata.

(eKlinika.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>