Nemaju svi koji hronično kasne probleme sa mentalnim zdravljem, kod nekih je razlog impulsivna priroda koja u poslednji čas menja planove i pored svesti da nam vreme "curi"
Kašnjenje je česta osobina bez obzira na godine i pol, a psiholozi kažu da uzroci mogu biti brojni. Dodaju, međutim, da je početak priče povezan sa tim da li neko kasni kontinuirano, jer često možemo pogrešno optužiti ljude koji kasne ponekad, retko ili iz objektivnih razloga. No, stalno kašnjenje ipak govori dosta o našem mentalnom zdravlju.
Istina, svakom može da se desi da zakasni. Niko ne voli da čeka, vreme je danas postalo najskuplje i tuđe kašnjenje može da nam iskomplikuje i život i obavljanje drugih obaveza. Ako neko hronično kasni, mora bolje razumeti ovu svoju osobinu, odnosno mehanizme koji na to utiču. Povremeno kašnjenje ne mora da bude strašno, posebno ako promenimo navike, „ubrzamo se”“ i vratimo u vremensku ravnotežu. Ako se, međutim, kašnjenje pretvori u hroničnu naviku, možemo pre svega sebi napraviti velike probleme u školi, na fakultetu ili na poslu.
Impulsivnost, zaboravljanje, nepažnja i takozvano „vremensko slepilo” mogu biti uzroci kašnjenja. Izraz „vremensko slepilo” mnogi koriste i kao sinonim za kašnjenje. Ali, ima i drugih ozbiljnih razloga koji mogu da budu razlog za hronično kašnjenje.
Ako imate neki vid poremećaja pažnje ili njegovu kompleksnu formu poznatu kao ADHD, najverovatnije ćete morati da se organizujete ozbiljnije nego većina ostalih ljudi, kako biste stizali na vreme. Kašnjenje je jedna od čestih posledica ovog poremećaja jer su osobine koje ga opisuju loša organizovanost, nepažnja i poteškoće sa percepcijom vremena. Upravo percepcija vremena najčešće se i povezuje sa problemima definisanim kao vremensko slepilo.
Ako kasnite zbog ADHD-a, niste sami. Približno 4,4 odsto odraslih u SAD ima dijagnozu ADHD poremećaja, a kašnjenje je uobičajena manifestacija.
ADHD je povezan sa sledećim osobinama, koje se mogu povezati sa hroničnim kašnjenjem:
ADHD nije jedini razlog zbog koga ljudi mogu da kasne. Socijalna anksioznost, depresija i sindromi poput „Petra Pana“ takođe mogu da dovedu do izmenjene percepcije vremena. Naravno, ne možemo da poreknemo ni da je kašnjenje ponekad posledica nepoštovanja drugih ljudi i njihovog vremena, pa tako se može govoriti i o narcizmu. Blaža forma je prevelika opuštenost, bez svesti o posledicama.
Evo nekoliko najčešćih stanja mentalnog zdravlja koja nisu u vezi sa ADHD, a mogu da uslove kašnjenje:
Naravno, nemaju svi koji hronično kasne probleme sa mentalnim zdravljem. Neki ljudi su odrasli u porodicama ili ambijentu u kojima je kašnjenje bilo uobičajeno i to je moglo da ostavi posledice na njihovo ponašanje. Drugi mogu jednostavno biti previše opušteni.
Postoji nekoliko načina da poboljšamo svoju percepciju vremena i umanjimo kašnjenje.