Iz potpunog mira, neki spoljni uticaju mogu nas razdražiti i razbesneti Foto: Shutterstock
Onlajn platforme donose nam brojne koristi: neiscrpan izvor informacija, laku dostupnost novim saznanjima, osećaj pripadnosti sa istomišljenicima… Međutim, sve više istraživanja otkriva složenu vezu u kojoj su društvene mreže i razdražljivost, nervoza, posledično i depresija. Šta je rešenje?
Društvene mreže omogućavaju ljudima da pronađu istomišljenike, razmenjuju potrabna iskustva, izgrade neke čvršće veze i odnose. To sa jedne strane može doprineti boljem kvalitetu života. Osećaj pripadnosti značajno utiče na blagostanje, a može da smanji i usamljenost. Zabava, bilo onlajn ili uživo, smanjuje stres, povećava optimizam i čak jača imunitet. Međutim, to ne sme postati zamena za svakodnevni život i aktivnosti.
Društvene mreže nisu bez kontroverzi. Od pitanja ko kontroliše protok informacija i dezinformacija, do algoritama koji odlučuju šta korisnici vide, pa sve do privatnosti podataka – sve ove teme izazivaju debatu. Nedavna pretnja zabranom TikTok-a uznemirila je korisnike, pokazujući koliko ljudi cene svoju digitalnu zajednicu i koliko su se na nju navikli. I uz sve to, opet ostaje pitanje zavisnosti. Dakle – kompleksna i izazovna tema…
Prethodna istraživanja povezala su prekomernu upotrebu društvenih mreža sa depresijom, lošijim kvalitetom života i manjim osećajem blagostanja. Jedna novija studija, objavljena u JAMA Network Open, istražuje povezanost između društvenih mreža i razdražljivosti, besa i nervoze.
Razdražljivost se definiše kao emocionalno stanje u kome ljudi lakše osećaju i ispoljavaju bes ili frustraciju. Međutim, psiholozi podsećaju da to se može desiti i iz potpunog spokoja.
Istraživanje se bavilo proučavanjem koliko često su ispitanici bili nervozni, razdražljivi ili osećali naboj kao da će da „puknu“. Iako se razdražljivost može činiti bezazlenom, ona utiče na svakodnevno funkcionisanje, posebno na odnose i socijalno okruženje. Veća razdražljivost takođe je povezana sa agresivnim ponašanjem i mislima o samoubistvu.
Rezultati studije pokazali su da je česta upotreba društvenih mreža povezana sa značajno višim nivoom razdražljivosti. Posebno su bili pogođeni oni koji često objavljuju sadržaj, a ne samo oni koji pasivno konzumiraju informacije. Što je neko više vremena provodio na mreži i bio aktivniji u objavama i diskusijama, to je nivo njegove razdražljivosti, pa i besa bio viši.
Iako je istraživanje vodilo računa o drugim mentalnim simptomima, poput anksioznosti i depresije, ono je bilo korelaciono. To znači da nije dokazano da društvene mreže direktno uzrokuju razdražljivost, već samo da postoji jaka povezanost.
Životni tempo, dug boravak na mrežama i problematične globalne, lokalne i lične okolnosti kod mnogih ljudi pokreću povećanu nervozu. Možda niste ni svesni kako upravo društvene mreže mogu pogoršati ova osećanja. Naučnici su u ovom istraživanju predložili i neke savete za ublažavanje negativnih efekata:
Društvene mreže su alat – za zabavu, informacije i povezivanje. Kao i svaki alat, najbolje ih je koristiti dozirano, kako ne biste ugrozili svoje mentalno zdravlje.