Alarm u mozgu i imuni sistem pokreću se čim pogledamo bolesnu osobu

Vreme čitanja: oko 3 min.

Kada čovek vidi bolesnu osobu koja pokazuje jasne znake bolesti, mozak se iznenada aktivira, a imuni sistem stavlja u stanje visoke pripravnosti

Foto: Shutterstock

Samo pogled na bolesne osobe dovoljan je da se pokrene imuni sistem i alarm u našem mozgu i telu, čak i ako je bolesna osoba previše daleko, tvrdi međunarodni tim autora, koji je predvodila imunolog Sara Trabanelli sa University of Lausanne u Švajcarskoj. Istraživači su u seriji eksperimenata koristili slušalice za virtuelnu stvarnost i otkrili koliko su naši mozgovi „izuzetno osetljivi“ na simptome bolesti.

Kada čovek vidi potencijalnu pretnju uključuje se alarm u mozgu i imuni sistem

Kada su učesnici videli virtuelni avatar/grafički prikaz na različitim udaljenostima koji je pokazivao jasne znake bolesti (poput grozničavog osipa), njihov mozak se iznenada aktivirao, a imuni sistem je bio stavljen u stanje visoke pripravnosti. S druge strane, kada su videli zdravog, avatara neutralnog izgleda, njihov mozak nije pokazao iste obrasce aktivacije, a krvna slika nije pokazala trenutno povećanje imunoloških markera.

Neki od ovih markera poznati su kao urođene limfoidne ćelije (ILC). ILC mogu da skoče u krvi kada je telo direktno izloženo patogenu, ali sve što je bilo potrebno u ovom slučaju bio je pogled na virtuelnu infekciju i sama mogućnost izlaganja.

- Zajedno, ovi podaci pokazuju da ILC reaguju na infekcije ne samo kada se otkriju u telu, već i kada se obrade kao potencijalna pretnja koja se približava telu - navode autori u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Neuroscience.

Najjači odgovor moždane mreže izazivaju bolesne osobe koje su nam najudaljenije

Kada su istraživači koristili mašinsko učenje da statistički analiziraju rezultate svojih eksperimenata, otkrili su da aktivnost mozga u otkrivanju pretnji može u velikoj meri da objasni  imuni odgovor. Nakon što su videli virtuelno bolesnu osobu iz daljine, mozgovi učesnika su se osvetlili po jedinstvenom obrascu, što se nije videlo kada je avatar imao uplašen izraz lica ili neutralan izraz lica.

Bolesni avatari, koji su bili najudaljeniji, izazvali su najjači odgovor moždane mreže. Zanimljivo je da su neka od ovih aktiviranih područja ista kao ona koja mogu da se pokrenu nakon primene vakcine protiv gripa. 

Nalazi pokazuju da kada mozak oseti nadolazeću pretnju, brzo reaguje, pokrećući aktivnost u delovima mozga poput hipotalamusa, koji zatim komuniciraju sa imunim sistemom. I sve to daje telu vremena da se bori.

Kako percipirana zaraznost i gađenje međusobno deluju je polje koje treba istražiti jer alarm u mozgu je tada najjači

Nedavni eksperimenti sprovedeni su među ukupno 248 zdravih odraslih osoba, a u jednom od ispitivanja, učesnici koji su nosili virtuelnu stvarnost (VR) su zamoljeni da pritisnu dugme kada osete dodir na licu. Kada su njihovi VR setovi prikazivali virtuelno bolesnu osobu, učesnici su brže pritiskali dugme nakon što su osetili dodir nego kada su videli neutralnog ili uplašenog avatara.

Ovo ukazuje da su njihovi mozgovi pripremljeni zbog prizora bolesti. Iščekivanje se verovatno razvilo kao reakcija „bori se ili beži“, sumnjaju istraživači, iako upozoravaju da još uvek ima mnogo toga da se reši, uključujući i to kako percipirana zaraznost i gađenje međusobno deluju.

- Ovi nalazi pokazuju integrisanu neuroimunu reakciju kod ljudi na pretnje infekcijama, a ne samo nakon fizičkog kontakta - zaključuju autori podsećajući da bi trebalo da zahvalimo našem mozgu što je "budan" u našu korist.