Psihologija

Kako da se suočimo sa dijagnozom maligne bolesti

Priredio/la: Vesna Stanimirović

U novoj epizodi ePodcasta sa prof. dr Slavicom Đukić Dejanović, neuropsihijatrom i psihoterapeutom, razgovarali smo o tome kako ljudi reaguju kada saznaju da imaju rak

Saznanje da neko boluje od maligne bolesti ne utiče samo na pacijenta, nego i na čitavu porodicu. Menjaju se svakodnevne navike, pacijent „iz punog zdravlja“ postaje neko o kome treba brinuti.

– Najveći broj osoba kada se suči sa dijagnozom maligne bolesti prvo pita sebe: „Što baš ja?“, a upravo to je zabranjeno pitanje. I drugima se to događa i drugi pobeđuju i ja ću pobediti to je jedini dobar pristup – savetuje u novom ePodcastu prof. dr Đukić Dejanović, neuropsihijatar i psihoterapeut.

Prof. dr Slavica Đukić Dejanović odgovoriće nam i na pitanja: Kroz koje faze osoba može da prolazi kada joj se saopšti da boluje od neke maligne bolesti i Koliko je prihvatanje i suočavanje za ovom dijagnozom važno na putu ka izlečenju.

– S obzirom da imam čest kontakt sa osobama koje imaju onkološku bolest, jer je psihoonkologija jedna mlada naučna oblast u medicini, uglavnom se prvo suočavam sa pitanjem obolelog: „Kako da prihvatim, ja ne mogu da zamislim da imam rak. Uvek sam bio zdrav, nikada nisam bio bolestan a sada…“ – kaže naša sagovornica.

U prošloj epizodi ePodcasta pričali smo koji je put OD UPALE DESNI DO PARODONTOPATIJE

Koja je uloga porodice i prijatelja u procesu suočavanja pacijenta sa malignom bolešću i na koji način i šta treba reći obolelim osobama, saznaćete u našem ePodcastu od prof. dr Slavice Đukić Dejanović.

Odgovor na još jedno važno pitanje, o tome da li dijagnozu maligne bolesti treba saopštiti okolini ili je bolje o tome ćutati, dobićete ako pogledate ePodcast na početku teksta.

Reč, dve o predavaču

Slavica Đukić Dejanović je poznati neuropsihijatar, psihoterapeut, univerzitetski profesor a pored ovog posla dugo godina se bavi i politikom. Prof. dr Slavica Đukić Dejanović je bila direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“ u Beogradu. Član radne grupe za izradu vodiča: Nacionalni vodič dobre kliničke prakse za dijagnostikovanje i lečenje shizofrenije. Autor je i koautor preko 200 naučnih i stručnih radova, od kojih je 31 rad indeksiran u SCI. Autor je sedam knjiga, dva udžbenika za redovne studente i koautor tri udžbenika za studente poslediplomske nastave.

Gledajte naše video priloge na „eKlinika” youtube kanalu.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.