Naslovna / Psihologija

Šta se dešava u organizmu ako ne spavamo 48 sati, manjak sna pretnja za fizičko i psihičko zdravlje

Priredio/la: D. T.|19:00 - 03. 01. 2023.

Ekstremna deprivacija sna ponekad se dešava tokom akutnog stresa, usled maničnih epizoda. U slučaju da nesanica potraje potrebno je potražiti psihijatrijsku ili psihološku pomoć

manjak sna Manjak sna može ozbiljno narušiti naš imuni sistem i stvoriti dobru podlogu za razvoj bolesti Foto: Shutterstock

Manjak sna može ozbiljno narušiti naš imuni sistem i stvoriti dobru podlogu za razvoj bolesti. Lišavanje sna dovodi do nervoze, anksioznosti, može negativno uticati na psihičko zdravlje. Kvalitetan san dobra je osnova za borbu protiv svakodnevnog stresa, koji nam nameću i praznici kada se nekim ljudima uopšte ne spava. Lepo je iskoristiti svaki deo slobodnog vremena za druženje sa dragim osobama, ali gubljenje kontrole nad nekim navikama kada je u pitanju spavanje ima i drugu stranu medalje.

Ne zna se još zašto moramo da spavamo, ali zna se zašto je san važan

Godine 1963. 17-godišnji Randy Gardner odlučio je da ispita svoje granice i utvrdi koliko dugo može da izdrži bez sna. Ovaj čovek nije spavao 11 dana i 25 minuta i tako oborio Ginisov rekord. Potrebe za snom su individualne, san je jedna od naših najosnovnijih telesnih funkcija. Nauka još nije utvrdila zašto moramo da spavamo, ali zna zašto je san važan.

Vitalna je uloga sna za fizičko, kognitivno i mentalno blagostanje. U snu se odvijaju bitni procesi koji nam obezbeđuju dobro zdravlje – kaže dr Michelle Drerup sa Clevlend Clinic.

Šta se dešava sa našim telom kada ne spavamo jednu ili tri noći? Koliko je opasan akutni manjak sna?  Pošto su potrebe za snom različite za svakog od nas, svi ćemo na poseban način tolerisati nedostatak sna. Neko će simptome osetiti ranije, a neko kasnije.

Šta se dešava ako ne spavamo 24 sata?

Skoro svakom se desilo da nekada ne spava 24 sata. Neodložne obaveze, različite životne situacije, dugotrajni letovi, samo su neki od krivaca. Sporadična budnost od 24 sata na veliku većinu zdravih osoba neće ostaviti nikakav trag, ali bitno je da se ne ponavlja.

Dr Drerup kaže da 24 sata bez spavanja ima isti uticaj na organizam kao i prisustvo 0,1 odsto alkohola u krvi. Govor postaje nerazgovetan, ne možemo jasno da razmišljamo, oslabljena je pažnja i pamćenje, moguće su poteškoće se vidom i sluhom.

Ovo, ipak, nije sve. Kada ne spavamo 24 sata povećava se nivo hormona stresa, kortizola i adrenalina. Na ovaj način telo nastoji da se bori protiv umora. Simptomi postaju sve ozbiljniji ako manjak sna traje duže od 24 sata.

Šta se dešava kada ne spavamo 36 sati?

I dok neke osobe relativno lako podnose manjak sna u trajanju od 24 sata, budnost od 36 sati ne deluje isto na svakog.

–  Manjak sna počinje da ostavlja u ovom periodu trag na naše zdravlje. Beleži se veće prisustvo inflamatornih markera u krvi – naglašava dr Drerup. Telo lišeno sna tokom 36 sati izloženo je jakom stresu. Narušena je hormonska ravnoteža, usporen metabolizam, osetne su oscilacije u raspoloženju, pažnja je oslabljena, a mogući su i problemi sa apetitom.

Šta se dešava ako ne spavate 48 sati?

Manjak sna od 48 sati može usloviti delovanje mikrosna, koji je zaštitni refleks mozga. Jednostavno na kratko ćemo zaspati, ovaj san traje do 30 sekundi a osoba nema osećaj da je spavala. Jedini mogući znak mikrosna je dezorijentisanost.

U trenucima mikrosna smanjenja je aktivnost talamusa, dela mozga koji reguliše san. Putem EEG-a može se detektovati mirkosan, koji može biti posebno opasan ako vozimo. Svi ovi negativni efekti manjka sna jačaju iz sata u sat.

Manjak sna u trajanju od 72 sata

Ne postoji dovoljan broj istraživanja koja bi nam mogla ponuditi odgovor na pitanje: „Šta se dešava kada ne spavamo tri dana?“.  Etički su nedopustiva ovakva istraživanja, ali zna se da većina osoba ne može ostati budna tokom 72 sata. Ovakvo ekstremno lišavanje sna širom sveta  jedan je od oblika mučenja.

– U ovakvim situacijama ekstremno je ugrožena kontrola emocija i doživljaj okoline. Javljaju se i razdražljivost, anksioznost, depresija, čovek se bori sa funkcionisanjem. Moguće su halucinacije, da vidimo ili čujemo stvari koje ne postoje – objašnjava dr Drerup.

Ekstremna deprivacija sna ponekad se dešava tokom akutnog stresa, usled maničnih epizoda. U slučaju da nesanica potraje potrebno je potražiti psihijatrijsku ili psihološku pomoć. Dešava se da osobe koje pate od nesanice spavaju svaki dan, ali osećaju se umorno kao da nisu ni malo spavale, čak se ne sećaju da su utonule u nekom momentu u san.

Nije najvažnije koliko sati spavamo, već kako funkcionišemo

Dr Drerupu navodi da nije najvažnije koliko sati spavamo, već kolikom dobro funkcionišemo. Neželjeni efekti manjka sna mogu brzo da nestanu kada se dobro naspavamo. Smatra se da je manjak sna koji traje godinama opasniji od jedne epizode akutne deprivacije sna. Tempo života, ali nekada i neodgovaran odnos prema zdravlju neki su od činilaca zbog kojih velika većina žitelja razvijenog sveta nedovoljno spava.

Hronični manjak sna je faktor rizika za razvoj kognitivnih oštećenja, loše ravnoteže i koordinacije, slabi i imuni sistem, dovodi do poremećaja tolerancije glukoze i mogućeg razvoja dijabetesa tipa 2. Zapaža se da su osobe koje malo spavaju gojazne ili imaju višak kilograma. Ljudi koji malo spavaju češće pate od visokog krvnog pritiska koji ako se ne kontroliše može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Skloniji su i  depresiji i čestim promenama raspoloženja.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Nikola Stojanovic
21:27, 08. 01. 2023.
Odgovori

Zdravo zelim samo da pitam nevezano za temu,da li znate neke online neurologe da interneta sa kojima moze da SE razgovara I hvala

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo