Naučnici otkrili „bakterijski zatvor“, novu bolest uzrokovanu bakterijama koje isušuju creva
Naučnici sa Nagoya University u Japanu identifikovali su „bakterijski zatvor“ - dvostepeni bakterijski proces koji pokreće novi tip zatvora. Njihova studije baca novo svetlo na složenu interakciju između crevnih bakterija i pokretljivosti creva. Istraživači su identifikovali specifične bakterijske sojeve koji direktno utiču na rad digestivnog trakta, ukazujući da hronični zatvor nije samo izolovan simptom, već potencijalni rani pokazatelj dubljih disbalansa u organizmu. Zbog toga je „bakterijski zatvor“ definisan kao nova bolest uzrokovana bakterijama koje isušuju creva.
„Bakterijski zatvor“ uništava premaz crevne sluzi
Japanski istraživači otkrili su dve crevne bakterije koje rade zajedno i doprinose hroničnom zatvoru. Prema njihovom objašnjenju, bakterijski duo, Akkermansia muciniphila i Bacteroides thetaiotaomicron, uništava premaz crevne sluzi neophodan za održavanje podmazanog debelog creva i hidratacije stolice. Njihova prekomerna razgradnja ostavlja pacijente sa suvom, nepokretnom stolicom. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Gut Microbes, konačno objašnjava zašto standardni tretmani često ne uspevaju kod miliona ljudi sa hroničnim zatvorom.
Primetno je da studija pokazuje da pacijenti sa Parkinsonovom bolešću, koji pate od zatvora decenijama pre nego što razviju tremor, imaju viši nivo ovih bakterija koje razgrađuju sluz. Dok se zatvor kod Parkinsonove bolesti tradicionalno pripisivao degradaciji nerava, ovi nalazi ukazuju da bakterijska aktivnost takođe igra ključnu ulogu u razvoju njihovih simptoma.
Zašto je mucin važan za varenje
Zatvor je veoma čest problem sa varenjem. Lekari su pretpostavili da se dešava zbog sporog kretanja creva, odnosno kada creva ne pomeraju hranu dovoljno brzo. Međutim, ovo objašnjenje ne funkcioniše kod svih. Neki ljudi imaju zatvor bez utvrđenog uzroka, što se naziva hronični idiopatski zatvor (HIZ). Pacijenti sa Parkinsonovom bolešću se takođe suočavaju sa teškim zatvorom otpornim na lečenje, iako se klinički kategoriše odvojeno od HIZ. Mnogi se bore sa teškim zatvorom 20 ili 30 godina pre nego što razviju tremor i probleme sa kretanjem, ali istraživači do sada nisu znali zašto.
Umesto da se fokusiraju na kretanje nerava i mišića u crevima, istraživači su ispitali zaštitni premaz, sličan gelu, koji se zove kolonski mucin - supstancu u debelom crevu koja oblaže crevne zidove i nalazi se u stolici. Kolonski mucin održava stolicu vlažnom, pomaže joj da se glatko kreće kroz digestivni trakt i štiti crevni zid od bakterija. Otkrili su da dve crevne bakterije rade u nizu kako bi razgradile ovaj mucin. Bakterija Bacteroides thetaiotaomicron koristi enzime za uklanjanje zaštitnih sulfatnih grupa iz mucina, dok Akkermansia muciniphila zatim razgrađuje i troši izloženi mucin.
Sulfatne grupe koje se vezuju za molekule kolonskog mucina normalno sprečavaju bakterije da ih razgrade. Kada se uništi previše mucina, stolica gubi vlagu i postaje tvrda i suva, što uzrokuje zatvor. S obzirom na to da je problem gubitak mucina, a ne usporeno pražnjenje creva, standardni laksativi i lekovi za pokretljivost creva često su neefikasni.
Nova granica za lečenje zdravlja creva
- Genetski smo modifikovali Bacteroides thetaiotaomicron tako da više nije mogao da aktivira enzim sulfatazu koji uklanja sulfatne grupe iz mucina. Stavili smo ove modifikovane bakterije u telo miševa bez klica zajedno sa Akkermansia muciniphila i, iznenađujuće - miševi nisu razvili zatvor. Mucin je ostao zaštićen i netaknut - objasnio je Tomonari Hamaguchi, glavni autor studije i predavač iz Academic Research & Industry-Academia-Government Collaboration Office na Nagoya University.
Eksperiment je dokazao da blokiranje enzima sulfataze sprečava bakterije da razgrađuju mucin. Stoga, lekovi koji blokiraju sulfatazu mogli bi da leče bakterijski zatvor kod ljudi. Za milione pacijenata sa zatvorom otpornim na lečenje, uključujući i one sa Parkinsonovom bolešću, ovo otkriće nudi nadu za nove terapije koje se bave osnovnim mikrobnim uzrocima njihovog stanja.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.