Rizik od moždanog udara moguće je smanjiti uz pomoć novorazvijene metode koja pomaže lekarima da identifikuju pacijenate sa rizikom od nepravilnog otkucaja srca, poznatog kao atrijalna fibrilacija. Iako nije opasno po život, ovo stanje do 5 puta povećava rizik od prolaznog ishemijskog napada ili moždanog udara.
4 faktora koja ukazuju da postoji rizik od moždanog udara
Tim istraživača sa University of East Anglia razvio je novu „alatku“ a rezultati studije objavljeni su 27. avgusta u European Journal of Preventive Cardiology. Kako je navedeno, novi način identifikicaije osoba kojima preti rizik od moždanog udara otkriva četiri specifična faktora, koji mogu da predvide koji će pacijenti imati atrijalnu fibrilaciju. Ti faktori su:
- starija životna dob
- viši dijastolni (donji) krvni pritisak
- problemi sa koordinacijom
- funkcija gornje leve komore srca.
Na osnovu ovih faktora naučni tim je kreirao jednostavan alat za lekare koji će koristiti u praksi kako bi identifikovali osobe pod visokim rizikom.
Utvrđivanje moždanog udara zahteva višestruke analize
Vodeći istraživač profesor Vassilios Vassiliou, sa University of East Anglia Norwich Medical School smatra da je veoma važno identifikovati ko je pod visokim rizikom i ko ima veću verovatnoću da će razviti atrijalnu fibrilaciju.
– To zahteva specifičan tretman antikoagulansima, poznatim kao razređivači krvi, kako bi se smanjio rizik od budućih moždanih udara. Pacijenti koji su imali moždani udar obično se podvrgavaju višestrukim analizama kako bi se utvrdio uzrok moždanog udara, jer to može da utiče na dugoročno lečenje. Te analize podrazumevaju produženo praćenje srčanog ritma pomoću malog implantabilnog uređaja, koji se zove loop recorder, i ultrazvuka srca, odnosno ehokardiograma.
Rizik od moždanog udara mogao bi da se uoči novom metodom u kliničkoj praksi
Istraživački tim je prikupio podatke od 323 pacijenta širom istočne Engleske, lečenih u Cambridge University Hospital, koji su imali moždani udar bez identifikovanog uzroka – poznat kao embolijski moždani udar neodređenog izvora. Analizirali su medicinsku dokumentaciju, kao i podatke o produženom praćenju srčanog ritma, a proučavali su i njihove ehokardiograme.
– Utvrdili smo za koliko od ovih pacijenata je otkrivena atrijalna fibrilacija do tri godine nakon moždanog udara i nastavili da vršimo detaljnu procenu kako bismo utvrdili da li postoje specifični parametri koji su u vezi sa identifikacijom atrijalne fibrilacije. Identifikovali smo četiri parametra koja imaju veze sa razvojem atrijalne fibrilacije, a koja su konstantno bila prisutna kod pacijenata koji su imali ovu aritmiju. Zatim smo razvili model koji se može koristiti za predviđanje ko će pokazati atrijalnu fibrilaciju u naredne tri godine, pa samim tim i biti u većem riziku od drugog moždanog udara u budućnosti – objasnio je profesor Vassilios Vassiliou i istakao da je nova metoda „veoma lak alat koji svaki lekar može da koristi u kliničkoj praksi“:
– On potencijalno može da pomogne doktorima da pruže ciljaniji i efikasniji tretman ovim pacijentima, kao i da izdvoje ljude sa većim rizikom od atrijalne fibrilacije koji bi mogli da imaju koristi od produženog praćenja srčanog ritma i ranije antikoagulacije kako bi se sprečio budući moždani udar.
