Naslovna / Zdravlje

Ne bacajte petarde: Fizički povređuju, izazivaju strah i pojačavaju anksioznost kod osetljivih kategorija

Priredio/la: Ma.R.|17:00 - 29. 12. 2023.

Strah i stres zbog zvukova i buke koju proizvode petarde i druga pirotehnička sredstva osobe sa autizmom ispoljavaju burno, sa odbrambenim mehanizmom stavljanja ruku na uši i uz veliku uznemirenost

Petarde Osobe sa autizmom i druge osetljive kategorije ne zaslužuju dodatni stres Foto: Shutterstock

Petarde, vatrometi i druga pirotehnička sredstva mogu da izazovu fizičke povrede i kod mlađih i kod starijih osoba. Međutim, nisu samo ugroženi fizičko zdravlje, ekstremiteti i oči: zvučni efekti ozbiljno uznemiravaju različite osetljive društvene kategorije, kao i druga živa bića.

Petarde su opasna zabava: Česte su povrede slučajnih prolaznika, ali i smrtni ishodi

Statistike kažu da su većina povređenih za vreme praznika ili u drugim delovima godine i prilikama kada se upotrebljavaju pirotehnička sredstva muškog pola. Čak polovinu čine tinejdžeri (do 16 godina starosti), a dečaci su trostruko više pogođeni u odnosu na devojčice. Od pirotehnike i petardi često nastradaju i slučajni prolaznici, oni kojima ih bacaju u noge ili druge delove tela. Nažalost, nije retkost da dođe i do smrtnih slučajeva, pre svega kao posledica infarkta.

Osobe sa autizmom izuzetno burno reaguju na bacanje petardi

U pretprazničnom periodu korisno je ali i neophodno podsetiti na kampanju #StopPetardama koju je 2021. godine osmislila Biljana Nešić iz Beograda, sa ciljem širenja svesti o tome kako bacanje petardi utiče na osobe sa poteškoćama u razvoju. Motiv za akciju su trauma i stres koje doživljavaju osetljive društvene kategorije, a sve to je doživela i na ličnom primeru budući da njen sin Stefan (15 i po godina) ima dijagnozu autizma:

– Osobe sa poteškoćama u razvoju a posebno deca sa autizmom izuzetno su osetljivi na iznenadne zvuke, buku i udarce koje proizvodi pirotehnika. Zbog toga praznici za njihove porodice ne predstavljaju samo radost. Strah i stres osobe sa autizmom ispoljavaju burno, uz stavljanje ruku na uši kada čuju bilo koji zvuk koji samo i podseća na petarade, uz uznemireno „Nećeš petarde, nećeš petarde…“. Njihov mehanizam odbrane je upravo to: stavljanje ruku na uši, plač, traženje podrške i zaštite od roditelja ili staratelja. Uznemireni su, a ponekad ta potreba može da pređe i u agresivnu fazu, da dođe do samopovređivanja. Udaraju se ili grizu, a kao posledicu straha mogu da pokazuju agresiju i prema drugim osobama – opisala je za eKlinika portal Biljana Nešić lično iskustvo, koje je i bilo pokretač.

Ne bacaj petarde

Akcija #StopPetardama Foto: Biljana Nešić

Opekotine, anksioznost, uznemirenost, depresija, pormećaj rada srca: Sve to izaziva bacanje petardi

Najčešće povrede koje izaziva bacanje petardi ali i sama izloženost pirotehnici jesu opekotine. Uglavnom stradaju lice (oči), šake i prsti. Od opekotina strada rožnjača, a strana tela koja upadaju u očnu duplju takođe mogu ozbiljno da oštete oči.

Najizloženiji negativnim uticajima pirotehničkih sredstava su mališani, osobe sa poremećajima mentalnog zdravlja i poteškoćama u razvoju, hronični bolesnici i starije osobe. Za ljude sa srčanim problemima iznenadni šok ovog tipa može da izazove i fatalni ishod. Dim koji prizvode upaljene petarde sadrži sumpor, teške metale i druge otrovne hemikalije. Sve to može da ošteti disajne organe, posebno pluća kod onih sa astmom i HOBP i da prouzrokuje gušenje.

Bebe usled iznenadne buke i intenzivnih zvukova često doživljavaju šok i traumu, a to kasnije u detinjstvu može da bude razlog za pojavu tikova ili mucanja. Petarde pri paljenju emituju veliku količinu sitnih otrovnih čestica (perholati), koji dalje utiču na zagađenje životne sredine. Ugrožena su i druga živa bića, koja takođe mogu da nastradaju od srčanog udara: ptice, psi i mačke. Ogroman broj i uličnih i vlasničkih životinja doživi ozbiljnu traumu, biva povređen ili ugine od straha ili povreda.

Kako reagovati na povrede

Povređeno mesto nastalo usled uticaja pirotehničkih sredstava treba najpre ohladiti. U slučaju manjih opekotina, nikako nemojte stavljati led – dovoljan je mlaz hladne vode ili prekrivanje povređenog mesta hladnom, pamučnom krpom. Opekotine veće površine nemojte sanirati sami, odmah pozovite hitnu pomoć ili i idite u dežurnu ustanovu. Ako dođe do dubljih posekotina, otkidanja prstiju ili drugih delova tela pokušajte da zaustavite krvarenje, ali odmah obavestite hitnu nadležnu službu.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
max
18:55, 29. 12. 2023.
Odgovori

Tako je, treba zabraniti pirotehniku, pogotovo za novu godinu, petarde obavezno, ljudi preteruju u zadnje vreme, puca gore nego na ratistu!

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo