Dr med. Olga Osipov: Pogoršano stanje kože na licu (akne, rozacea, hronične koprivnjače) mogu da budu kombinovani sa Helicobacter pylori bakterijom u želucu i hroničnim gastritisom Foto: Shutterstock/Olga Osipov/Medigroup
Koža je naš najveći organ, ali i kristalno jasno ogledalo zdravlja. Naravno, nisu sve kožne promene znak da je reč o ozbiljnom zdravstvenom problemu, ali je konsultacija dermatologa obavezna u nekim situacijama. Stručnjaci savetuju: pre svega redovno štitite kožu, idite na kontrolne preglede, izbegavajte lečenje „na svoju ruku“ i primenu neproverenih preparata.
Klimatske promene uslovljavaju izloženost intenzivnim sunčevim zracima ne samo u „piku“ letnjih meseci. Koliko god se činilo da su preporuke i apeli dermatologa da kožu moramo da zaštitimo česti, nikada nije na odmet podsetiti na pravila kojih se treba pridržavati posebno u aktuelno doba godine.
– Kod nas je UV zračenje najjače između 11 i 16 časova od aprila do kraja septembra i tada se zaštita preporučuje ukoliko smo duže od 10-15 minuta izloženi direktnom suncu. Savetuje se i boravak u hladu, izbor svetle i pamučne odeće, kao i šeširi i naočare za sunce sa UV filterom. Obavezna je i upotreba krema i sprejeva sa zaštitnim faktorom. Vreme koje možemo bezbedno da provedemo na suncu a da ne izgorimo zavisi prvenstveno od tipa kože, nivoa zaštite koju koristimo, kao i od indeksa štetnih zračenja. Osobe alergične na sunce trebalo bi da koriste preparate koji sadrže beta karoten, uz visoki faktor zaštite ako su na moru – objašnjava dr med Olga Osipov, specijalista dermatovenerologije.
Činjenica je, potvrđuje sagovornica eKlinika portala, da su ljudi sa svetlijom kožom i riđom ili plavom kosom osetljiviji na UV zračenje. Oni lako pocrvene, koža im teže tamni i imaju veći rizik od pojave tumora kože. Međutim, upozorava dr Osipov, tamna koža nije lišena osetljivosti na sunce pa i osobe tamnije puti takođe mogu da izgore. Zato se njima preporučuje nanošenje krema sa zaštitnim faktorom (SPF 30) i u tom slučaju mogu da budu izloženi direktnom suncu nešto duže od dva sata, objašnjava specijalista dermatovenerologije i dodaje da se svetloj koži savetuje najviši stepen zaštite (SPF 50+) uz nanošenje preparata na svaka dva sata.
Poznato je da je svaka nova kožna promena ili izmena na mladežu (uvećavanje, promena ivice ili boje, asimetrija) alarm za pacijenta da se javi dermatologu. To važi i za svrab, koji pored nekih bezazelnih reakcija može da ukaže i na neka ozbiljnija stanja i bolesti, posebno ako je intenzivan.
– Jak svrab može da bude simptom nekih unutrašnjih maligniteta, kao i maligne bolesti krvi. Stanja kože i bolesti koje prate tumore unutrašnjih organa nazivamo paraneoplastične dermatoze, a ovakve promene na koži mogu biti i specifičan marker za maligne bolesti unutrašnjih organa. Ukoliko je uz svrab povišen bilirubin u krvi moguće je da se radi u nekoj bolesti jetre, a ako je prisutan u genitalnoj regiji ili oko čmara, može da bude znak infekcija ili parazita. Svrab praćen primetnim promenama na noktima (suvi, ispucali) i kosi koja opada, simptom je anemije. Kako su psiha i svrab u jakoj vezi, pogoršava se sa nervozom, užurbanošću, napetošću, stresom, nedovoljno sna i odmora. Pojedine dermatoze pojavljuju se nakon težih stresnih situacija. Takve su opadanje kose na pečate, psorijaza, Lichen planus…). Infekcija Helicobacter pylori bakterijom u želucu i hronični gastritis mogu da budu kombinovani sa pogoršanim stanjem kože na licu (akne, rozacea, hronične koprivnjače) – objašnjava dr Osipov.
Za letnje mesece vezuje se još jedno često stanje kože, poznato kao fitofotodermatitis. Kako je za naš portal ispričala dr Osipov, fitofotodermatitis ili fototoksični dermatitis nastaje kada koža dođe u dodir sa određenim hemikalijama iz biljaka i nakon toga bude izložena suncu. Osobe koje inače imaju kontaktne alergije (na metale ili kućnu hemiju, na primer) u većem su riziku od pojave, a ostali faktori su boravak u prirodi, rad u bašti, kampovanje, kontakt sa cvećem ili sokom od limuna i limete, kao i biljkama bogatim sokovima.
Karakteriše ga pojava crvenkastih površina na koži prekrivenih mehurićima ili većim mehurima, uz tamnije crvene linije ili promene u nepravilnim oblicima otiska od lišća. Specijalista dermatovenerologije opisuje da ovi mehurići ili veći mehuri pucaju i ostavljaju ogoljenu površinu na koži, koja biva prekrivena krasticom. Crvenilo i otok se vremenom smiruju, kraste otpadaju, a na tim mestima ostaje ponekad višemesečna tamna pigmentacija. Naša sagovornica opisuje da ove promene nekada podsećaju na opekotine, s tim da mogu biti i bez mehurića, u vidu crvenih štrafti. Prati ih jak svrab, i to na mestima na kojima je koža bila u kontakta sa nekom biljkom (noge, šake, podlaktice…).
Dr med. Olga Osipov osvrnula se u razgovoru za eKlinika i na povezanost između kože i imuniteta:
– Bolesti koje dovode do smanjenog imuniteta mogu da uslove i češće infekcijе kože, posebno virusne (bradavice, kondilome, herpes na usnama ili genitalijama, ali i bakterijske infekcije, kandidijaze i druga gljivična oboljenja. Svrab, mehurići, ali i promene nalik koprivnjači i virusni egzantemi (ospe slične nekim vrstama boginja), crvenilo dlanova i tabana javljali su se uz covid 19. Zabeležno je da su teže forme bolesti pratile promene na stopalima koje podsećaju na promrzline. Post – covid faze sa smirivanjem kožnih promena donosile su ljuštenje kože, posebno dlanova i tabana. Na rukama i nogama produženi covid 19 se kod nekih pacijenata ispoljavao peckanjem, kao i osećajem zategnute i zadebljale kože – naglasila je dr med Olga Osipov, specijalista dermatovenerologije.