Naslovna / Zdravlje

Da li je hrana bezbedna na višim temperaturama i šta treba da preduzmemo da bi je sačuvali

Priredio/la: S.St.M.|13:00 - 10. 10. 2024.

Procenjuje se da trovanje hranom dovodi do 48 miliona bolesti svake godine, pri čemu je izloženost nebezbednim temperaturama glavni razlog za bolesti koje se prenose hranom

lako kvarljive namirnice Lako kvarljiva hrana zahteva hlađenje, a kada su na otvorenom, ove namirnice ne treba da stoje duže od sat vremena Foto Shutterstock

Dok još traju lepi dani, trudimo se da ih iskoristimo, pa dok su još temperature visoke, pravimo piknike i roštiljanje u prirodi, ili u našem dvorištu. Toplota ne predstavlja opasnost samo za naše zdravlje, već može uticati i na bezbednost naše hrane. I to ne samo leti, već i tokom cele godine kad nam hrana ostaje na višim temperaturama, u toplim, zatvorenim prostorijama.

Da li se naša hrana nalazi u zoni opasnosti

– Vrste bakterija koje izazivaju bolesti koje se prenose hranom, kao što su salmonela, E. coli i listerija, šire se na visokim temperaturama. To znači da moramo da preduzmemo odgovarajuće mere predostrožnosti sa lako kvarljivom hranom koju iznosimo napolje tokom leta ili ostavljamo izvan frižidera u toplim sredinama – upozorava Lea Obeid, dijetetičar u Houston Methodist.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procenjuju da trovanje hranom dovodi do 48 miliona bolesti svake godine, pri čemu je izloženost nebezbednim temperaturama glavni razlog za bolesti koje se prenose hranom.

Obeid ističe još jednu zapanjujuću činjenicu: ukoliko su štetne bakterije pokvarile hranu, ona ne mora da izgleda ili da miriše loše.

„Zona opasnosti” za bezbednost hrane odnosi se na temperaturni opseg u kojem bakterije najbrže rastu – između 4,4℃ i 60℃.

– Kada se lako kvarljiva hrana nalazi u ovom opsegu, bakterije mogu da se udvostruče svakih 15 do 30 minuta, značajno povećavajući rizik od bolesti koje se prenose hranom – kaže Obeid.

Pre nego što postane nebezbedna za jelo, hrana može da ostane u zoni opasnosti:

  • dva sata ako se ostavi na temperaturi između 4,4℃ i 32℃
  • jedan sat ako je izložena temperaturama iznad 32℃

To znači da, kako temperatura raste, mere predostrožnosti koje treba da preduzmemo da bismo sačuvali lako kvarljivu hranu i da bi ona bila bezbedna za jelo postaju važniji nego ikad.

Koja se hrana smatra lako kvarljivom

Uopšteno govoreći, lako kvarljiva hrana je ona koja zahteva hlađenje. Nekvarljive namirnice, s druge strane, one su koje mogu da stoje na polici, kao i u našoj ostavi duži vremenski period.

Uobičajena lako kvarljiva hrana uključuje:

  • meso, živinu i morske plodove
  • mlečne proizvode, uključujući mleko, proizvode na bazi pavlake i jogurt
  • jaja, majonez i jela na bazi jaja
  • kuvanu hranu, uključujući unapred pripremljene obroke i ostatke hrane
  • suvomesnate proizvode i sendviče
  • određeno sveže voće i povrće, kao što su bobičasto voće, lisnato povrće, paradajz i pečurke
  • sveže ceđene sokove
  • meke sireve, uključujući rikotu, kotidž sir, bri i mocarelu
  • pripremljene salate, kao što su krompir salata, salata od kupusa i salata od testenina

Kada su na otvorenom, ove namirnice ne treba da stoje duže od sat vremena.

Kako da nam hrana ostane bezbedna na višim temperaturama

Koristite hladnjake i posude sa ledom. Bezbedno transportujte i čuvajte hranu u dobro izolovanom hladnjaku napunjenom sa puno leda ili rashladnih uložaka. U vreme serviranja, stavite posude sa jelom u činije sa ledom da bi hrana ostala hladna.

Servirajte hranu direktno sa roštilja. Ako jedete hranu odmah sa roštilja, zadovoljstvo nije samo zbog toplog, svežeg obroka – možete mirno da jedete jer hrana nije bila u zoni opasnosti.

Jedite u roku od sat vremena. Neretko hranu ostavljamo na stolu kako bi ljudi mogli da se posluže i kasnije, ali to može brzo da postane nebezbedno na višim temperaturama. Jedite sve kvarljive namirnice što je pre moguće i što pre odložite na bezbedno sve ostatke hrane.

Koristite termometar za hranu. Ovaj kuvarski alat može biti koristan jer tako možete da kontrolišete temperaturu hrane koja je na stolu i da preduzmete mere pre nego što stigne do zone opasnosti.

Kada ste u nedoumici, bacite je. Ako niste sigurni u bezbednost neke hrane, najbolje je da budete oprezni. Ovo posebno važi za one sa većim rizikom da se ozbiljno razbole od trovanja hranom, grupe koje uključuju odojčad i malu decu, starije odrasle osobe i trudnice ili osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom.

I, naravno, iste osnovne mere bezbednosti za hranu važe i u zatvorenom prostoru i na otvorenom, a to su:

  • operite ruke pre rukovanja hranom
  • operite povrće i voće pre seckanja i konzumiranja
  • držite sirovo meso, živinu, morske plodove i jaja odvojeno od povrća, voća i kuvane hrane
  • kuvajte meso, živinu, plodove mora i jaja na odgovarajućoj unutrašnjoj temperaturi
  • operite ruke nakon rukovanja nekuvanim mesom
  • poslužite hranu na čistim tanjirima i koristite čist pribor

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo