Naslovna / Zdravlje

Multipli mijelom je rak kostne srži: Kako se leči ova bolest i kako postići decenijske periode remisije, objašnjava dr Jelena Bila

Piše: Danijela Tadić|7:00 - 22. 11. 2024.

– Multipli mijelom je maligna bolest kostne srži koja primenom savremenih metoda lečenja poprima karakteristike dobro kontrolisanog hroničnog stanja, uz mogućnost postizanja čak i izlečenja kod određenog procenta obolelih od ove bolesti. Razvoj terapijskog pristupa deli se na period do 2015. godine i standardne hemioterapije i od 2015. godine – kaže hematolog prof. dr Jelena Bila

multipli mijelom Primenom novih terapija, bolesnicima sa multiplim mijelomom je omogućeno ostvarenje radne sposobnosti i postizanje dobrog kvaliteta života koji odgovara prosečnom ljudskom životnom veku Foto: Prof. dr Jelena Bila, lična arhiva

Multipli mijelom je maligna bolest, rak plazmocitnih ćelija kostne srži. Plazmociti su podtip belih krvnih zrnaca i čine deo imunološkog sistema, čija je funkcija proizvodnja antitela koja štite telo od infekcija. Nekontrolisano umnožavanje ovih maligno izmenjenih ćelija i njihova hiperprodukcija nefunkcionalnih belančevina koje su porekla antitela dovodi do brojnih organskih poremećaja kao što su oštećenje bubrežne funkcije i koštana bolest. Multipli mijelom je po učestalosti drugi u okviru malignih bolesti krvi i krvotvornih organa, koji se zahvaljujući savremenim načinima lečenja može uspešno držati pod kontrolom, nekada toliko dugo da pacijenti i njihove porodice gotovo zaborave na maligni karakter ove bolesti, objašnjavaju stručnjaci. Najbolja kontrola bolesti se postiže kada pacijenti dobiju adekvatnu terapiju u prvoj liniji lečenja. Na taj način se sprečavaju komplikacije multiplog mijeloma kao što su teška oštećenja kostiju i invaliditet. Savremene terapije omogućavaju pacijentima i decenijske periode remisije bez simptoma bolesti, i omogućavaju dobar kvalitet života.

Znatan broj pacijenata mlađi je od 65 godina

Broj pacijenata sa dijagnozom multiplog mijeloma je u porastu, objašnjavaju stručnjaci, pozivajući se na podatke Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Svake godine u Srbiji se dijagnostikuje između 400 i 500 bolesnika sa multiplim mijelomom. Znatan broj pacijenata, čak oko 40 odsto, mlađe je od 65 godina života. Komplikacije bolesti i invaliditet se mogu sprečiti ranom dijagnostikom i odgovarajućom terapijom, pre svega u prvoj liniji lečenja, ističu lekari.

Multipli mijelom je maligna bolest koštane srži koja primenom savremenih metoda lečenja poprima karakteristike dobro kontrolisanog hroničnog stanja, uz čak mogućnost izlečenja kod određenog procenta obolelih od ove bolesti. Razvoj terapijskog pristupa deli se na dva perioda, period primene klasične citostatske terapije do 2015. godine, i period od 2015. koji se karakteriše uvođenjem različitih vidova ciljane imunološke terapije kao što su monoklonska antitela, bispecifična antitela, kao i nove ćelijske terapije, kao što su CAR- T ćelije. Zajednička karakteristika novih terapija je ciljano dejstvo na maligne ćelije, mogućnost antitumorskog dejstva aktiviranjem sopstvenog ćelijskog imuniteta uz odsustvo toksičnih efekata klasične citostatske terapije. Ovi novi oblici lečenja obezbedili su šansu obolelima od multiplog mijeloma za dalje poboljšanje rezultata lečenja, i produžili njihov
život – kaže za portal eKlinika hematolog prof. dr Jelena Bila, predsedavajuća Aktiva za multipli mijelom Srpskog lekarskog društva.

Kada se postižu najbolji rezultati lečenja?

Cilj brze dijagnostike i maksimalnog skraćenja puta pacijenta od postavljanja sumnje do dijagnoze multiplog mijeloma jeste prevencija razvoja uznapredovale bolesti i posledičnih komplikacija, te rano započinjanje lečenja koje je prilagođeno kliničkom i prognostičkom profilu bolesnika, od čega zavisi da li će ova maligna bolest biti zaustavljena, i koliko će trajati period bez znakova i simptoma bolesti, precizira prof. dr Bila.

– Najbolji rezultati lečenja postižu se optimizacijom prve terapijske linije, na samom početku bolesti kako bi se ostvario što bolji terapijski odgovor i što duža remisija, period bez bolesti. Remisija može da traje kratko do jedne godine, prosečna traje između jedne i tri godine, i duga više od tri godine. Uvođenjem novih terapijskih modaliteta, pre svega imunološke terapije u kombinaciji sa standardnom hemioterapijom, pacijentima je omogućeno da ostvare i decenijske remisije i da žive normalnim životom bez znakova bolesti. Ukupno preživljavanje pacijenata unapređeno je sa novim terapijskim modalitetima, ranije smo govorili o ograničenom preživljavanju koje se merilo u određenom broju godina, sada se radi o decenijama uz ostvarenje normalnog života – ističe prof. dr Bila.

Zašto su važni dužina i kvalitet prve remisije

Prof. dr Bila pojašnjava da terapijski pristup zavisi od kliničkog i prognostičkog profila pojedinačnog bolesnika i dodaje da je inicijalna adekvatna terapija od suštinskog značaja za tok bolesti kod visokorizičnih bolesnika sa nepovoljnim citogenetskim abnormalnostima koje ukazuju na agresivni karakter bolesti.

– Zahvaljujući razumevanju države, od proleća ove godine je našim pacijentima u relapsu multiplog mijeloma, odnosno u trenutku kada se bolest ponovo aktivira, omogućeno lečenje sa imunološkom terapijom, monoklonskim antitelom daratumumab, koje deluje direktno na maligne plazmocite. Ono na šta želimo da ukažemo jeste neophodnost optimizacije prve terapijske linije i primene imunološke terapije u prvoj terapijskoj liniji kod novodijagnostikovanih bolesnika, jer od dužine prve remisije i kvaliteta prve remisije zavisi i ukupno preživljavanje obolelih – precizira prof. dr Bila.

multipli mijelom

Osnov savremenog lečenja bolesnika u relapsu, kada se bolest vrati, pored novih generacija inhibitora proteazoma, imunomodulatornih lekova i imunološke terapije, čine novi vidovi lečenja poput bispecifičnih antitela i ćelijska terapija sa CAR-T ćelijama. Foto: Shutterstock

Bitno je da se maligna bolest leči pre razvoja mogućih komplikacija

Osnovni princip inicijalnog terapijskog pristupa je zasnovan na podobnosti za lečenje visokodoznom hemioterapijom i autologom transplantacijom matične ćelije hematopoeze, kao vida intenziviranja lečenja kod bolesnika kod kojih je bolest prethodno zaustavljena primenom hemioterapijskih kombinacija standardnog intenziteta, kaže dr Bila.

Terapijski izbor odgovarajuće hemioterapije zavisi od kliničkih karakteristika i prognostičkog profila određenog bolesnika. Prisustvo visokorizičnih karakteristika nalaže neodložno započinjanje lečenja, sa trojnim ili četvorostrukim hemioterapijskih kombinacijama, i optimalno, imunološkom terapijom. Cilj ranog započinjanja lečenja je prevencija komplikacija i invaliditeta. Novi vidovi lečenja omogućavaju postizanje radne sposobnosti i normalnog života, precizira sagovornica portala eKlinika.

– Terapijski pristup u multiplom mijelomu je tokom poslednje dve decenije u potpunosti izmenjen uz uvođenje koncepta kontinuiranog lečenja do progresije bolesti, pa se tako lečenje nakon autologe transplantacije matične ćelije hematopoeze nastavlja primenom terapije održavanja koja ima za cilju poboljšanje kvaliteta i dužine trajanja terapijskog odgovora. Osnov savremenog lečenja bolesnika u relapsu, kada se bolest vrati, pored novih generacija inhibitora proteazoma, imunomodulatornih lekova i imunološke terapije, čine novi vidovi lečenja poput bispecifičnih antitela i ćelijska terapija sa CAR-T ćelijama. Primenom novih terapija, bolesnicima sa multiplim mijelomom je omogućeno ostvarenje radne sposobnosti i postizanje dobrog kvaliteta života koji odgovara prosečnom ljudskom životnom veku – kaže prof. dr Jelena Bila.

Zašto je važna prevencija i rano prepoznavanje multiplog mijeloma?

Kako ne bi došlo do potrebe za bilo kakvim lečenjem potrebna je dobra preventiva koja je u ovom slučaju jednostavna i usmerena na analizu krvne slike i biohemiju.

– Nalazi u krvnoj slici i osnovnoj laboratoriji kao što su: visoka sedimentacija koja nije uzrokovna infekcijom i drugim uobičajenim razlozima za postojanje zapaljenskog sindroma; anemija koja nije posledica nedostatka gvožđa ili vitamina B 12; pojava bubrežnog oštećenja, svi ovi nalazi nalažu dalje ispitivanje i u pravcu multiplog mijeloma – ističe prof. dr Jelena Bila.

Prof. dr Bila nas upozorava i da su simptomi multiplog mijeloma nespecifični u početnim fazama bolesti, s tim da se sa progresijom bolesti postaju specifičniji u smislu bolova u kostima uzrokovanih koštanom bolečću, kao i mogućnošću pojave uznapredovalog bubrežnog oštećenja.

– Kada govorimo generalno o prevenciji malignih bolesti, ona se zasniva na ranom prepoznavanju i ranom započinjanju lečenja, pre razvoja komplikacija bolesti i mogućeg invaliditeta kod obolelih od multiplog mijeloma – upozorava prof. dr Jelena Bila.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Jadraka
13:03, 22. 11. 2024.
Odgovori

Veliki pozdrav ja sam prosle god imala chemo terapiju i celijsku terapiju prije chemo sam imala antikerpa terapiju i imuno terapiju .imam multiples melom utvrdjen 2020 god .sad dobivam 1 mjesecno terapiju za jacanje kostiju .ne osjecam se bas uvjek dobro ima dana kad sam totalno bez snage ali iso tako imam dane kad sam puna elana i po 8 d0 10 km pjesacim .jedino sto su mi trombociti niski i imunoglobulin mi je nizak .jeli to sa vase strane gledajuci normalno .poz jadranka münchen .

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo