Usta čoveka su kao „zoološki vrt”: Ukupno sadrže oko 700 vrsta mikroba koji mogu da izazovu razne bolesti

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Bez obzira koliko peremo, četkamo, koristimo konac i ispiramo zube, mikrobiolozi kažu da u našim ustima postoji „zoološki vrt” koji kolonizuje naše zube, desni i jezik. Milijarde mikroskopskih stvorenja nazvanih mikrobi nastanjuju se u našim ustima, a naučnici koji ih proučavaju, sumnjaju da igraju važnu ulogu, ne samo u bolestima usta, već i u onima u drugim delovima tela.

„Zoološki vrt” u ustima ima veze sa bolestima u drugim delovima tela

Naučnici se nadaju da bi šire saznanje o onome što nazivaju „oralnim mikrobiomom“ moglo da im ukaže na nove načine za sprečavanje ili lečenje mnogih bolesti.

- Ljudi obično imaju određene mikrobe u specifičnim proporcijama. Kada se ta proporcija promeni, to može da ima veze sa razvojem bolesti - kaže Akintunde Emiola, koji proučava ove organizme u National Institutes of Health, i kao primer navodi da kada jedemo previše slatkiša, a bakterije koje vole šećer i žive u plaku koji stomatolozi stružu sa naših zuba - mogu da izazovu haos.

„Zoološki vrt” u našim ustima, kako kaže Emiola, takođe ima veze sa bolestima u drugim delovima tela - od raka i srčanih bolesti do alergija, astme, pa čak i Alchajmerove bolesti.

Naučnici su otkrili da ljudska usta ukupno sadrže oko 700 vrsta mikroba. Neki pomažu u sprečavanju određenih vrsta koje izazivaju bolesti da preuzmu kontrolu. S druge strane, drugi mogu da doprinesu razvoju bolesti. Utvrđivanje koji mikrobi šta rade i kako menjaju populaciju mikroba u ustima je u fokusu tekućeg istraživanja National Institutes of Health.

Određeni mikrobi u ustima utiču na povećani rizik od pojave karcinoma

U jednom revolucionarnom otkriću, Colin Combs, stručnjak za neurodegenerativne bolesti na University of North Dakota i njegov tim identifikovali su supstancu koja se dovodi u vezu sa Alchajmerovom bolešću u pljuvački.

- Mislimo da vrsta bakterija koje žive u ustima može da luči supstance koje mogu da uđu u naš krvotok, uđu u mozak i izazovu poremećaje - ističe Combs čiji tim istražuje kako beta amiloid u pljuvački utiče na mikrobe u ustima - i obrnuto. Beta-amiloid je lepljiva supstanca koja se zgrušava u mozgu u lepljive „plakove“ koji su obeležje Alchajmerove bolesti. Takođe pokušavaju da utvrde da li beta-amiloid u ustima igra ulogu u razvoju  Alchajmerovoj bolesti.

U međuvremenu, Christian Abnet, naučnik iz National Institutes of Health, istražuje da li oralni mikrobi mogu da imaju ulogu u nekim vrstama raka. Prema jednoj teoriji određene bakterije mogu da proizvode kancerogene - supstance koje izazivaju rak. Njegovo istraživanje je dovelo u vezu određene mikrobe u ustima sa povećanim rizikom od raka debelog creva, jednjaka i pluća.

Sastav oralnog „zoološkog vrta“ takođe može da pokrene promene u načinu na koji naš imuni sistem reaguje na mikrobe. Shvatanje mehanizama je zaista važno ako želite da osmislite intervenciju, smatra Abnet.

Kada se unište svi mikrobi, oni problematični se brže ponovo naseljavaju

Ali, uništavanje mikroba koji izazivaju bolesti nije tako lako, posebno ne pranjem i ostalom higijenom zuba ili korišćenjem antibiotika. Dok antibiotici ubijaju mikrobe, današnje verzije lekova ne utiču samo na one loše, već i korisne mikrobe. Zbog toga laboratorija, koju vodi Akintunde Emiola, pokušava da razvije načine za uništavanje mikroba koji izazivaju bolesti, ali ne i na korisne.

- Kada uništite sve mikrobe, oni problematični se brže ponovo naseljavaju. Ali, ako posebno ciljate loše mikrobe, to omogućava dobrima da ponovo nasele okruženje - ističe Emiola čiji tim pokušava da razvije ciljane lekove koji se fokusiraju na loše mikrobe.

Oni se oslanjaju na tretmane poznate kao „prolekovi“ -  jedinjenja koja postaju aktivna samo unutar određenih bakterija. Ovaj pristup je već rezultirao prolekom koji eliminiše bakterije koje izazivaju teške infekcije desni. Emiola smatra da bi ovaj pristup jednog dana mogao da pomogne u lečenju bolesti i van usta. Za sada, istraživači ne znaju sa sigurnošću koji su mikrobiomi ili kombinacije efikasni.

S obzirom na to da se istraživanje nastavlja, naučnici navode nekoliko načina za održavanje zdravijeg oralnog mikrobioma:

- Izbegavajte duvanske proizvode, uključujući elektronske cigarete

- Pijte manje alkohola

- Jedite zdravo i klonite se dodatog šećera

- Četkajte zube i koristite konac za zube najmanje jednom dnevno i redovno posećujte stomatologa.

(eKlinika.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>