Naslovna / Zdravlje

Na zdravlje srca utiču neke uobičajene navike, odakle nam dolazi opasnost

Priredio/la: D. T.|19:00 - 23. 09. 2022.

Usamljenost i izolacija mogu usloviti nastanak depresije, dovesti do hipertenzije i  biti podloga za razvoj loših navika u ishrani i sedećeg načina života

zdravlje srca Na zdravlje srca mogu da utiču i neke neprimetne navike, koje se ne odnose samo na upotrebu alkohola i duvana Foto: Shutterstock

Na zdravlje srca mogu da utiču i neke neprimetne navike, koje se ne odnose samo na upotrebu alkohola i duvana. Poznato je da ishrana deluje na vrednosti krvnog pritiska, nivo holesterola, broj otkucaja srca. Neke, na prvi pogled nebitne navike, na primer činjenica koliko puta dnevno peremo zube, takođe, mogu takođe uticati na zdravlje kardiovaskularnog sistema.

Zdravlje srca remete stroge dijete

Šef kardiologije u Temple bolnici (University Hospital Temple) dr Daniel Edmundowicz, objašnjava da neke osobe koje misle da se zdravo hrane u stvari konzumiraju nezdrave namirnice i pripremaju se za srčane probleme. Klasičan primer, je dijeta sa ograničenim unosom holesterola tokom koje se izbegava upotreba zdravih masnoća. U nekim slučajevima ishrana se zasniva na pojačanom unosu ugljenih hidrata.

Nagla promena navika u ishrani je dodatno opterećenje za kardiovaskularni sistem, koje može dovesti i do pogoršanja srčane funkcije.
-Prelazak iz jedne u drugu krajnost nije od pomoći – rekao je dr Edmundowic.

Socijalna izolacija i usamljenost remete zdravlje srca

Izolacija i osećaj usamljenosti, mogu loše uticati na zdravlje. Jedna nedavna studija pokazala je da su starije žene koje žive same, za 5 odsto u većem riziku da imaju srčane probleme. Osobe koje žive izolovano i oni ljudi koji se osećaju usamljeno imaju za 27 odsto veći rizik od bolesti srca.

Usamljenost i izolacija mogu usloviti nastanak depresije, dovesti do hipertenzije i biti podloga za razvoj loših navika u ishrani smatraju stručnjaci. – Društvena izolacija jako utiče na zdravlje srca – ističe dr Edmundowicz.

Kako loša higijena zuba može da utiče na zdravlje srca?

Oštećenja zuba i desni povećavaju rizik od bakterijskih infekcija koje mogu da prodru preko desni u krvotok. Neka istraživanja su pokazala da osobe koje redovno peru zube i vode računa o zdravlju usta imaju zdravije srce. Gingivitis i karijes izazivaju upale koje mogu uticati na zdravlje srca kao i povišene vrednosti holesterola.

Dobra oralna higijena je važna. Ne možemo sa 100 odsto sigurnosti reći da će srčani udar sprečiti svakodnevna higijena, ali loša higijena usta i zuba uz standardne faktore rizika može uticati na pojavu srčanih problema – navodi dr Edmundowic.

Lekovi i bolesti srca

Utvrđeno je da neki lekovi izazivaju kardiovaskularne probleme. Primena lekova za poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću, ADHD, na primer, može dovesti do povećanog broja otkucaja srca i povećanja krvnog pritiska. Lekovi sa diuretičkim dejstvom mogu da snize krvni pritisak i izazovu vrtoglavicu. Stručnjaci navode da je bitno da medikamenti za kontrolu krvnog pritiska i srčanog ritma budu dobro dozirani. Suplementacija bez nadzora stručnjaka nikako se ne preporučuje, posebno kod osoba koje već koriste lekove za kontrolu osnovne bolesti.

Previše kofeina

Kafa sa kofeinom može biti od koristi za kardiovaskularni sistem. Istraživanja navode da dobar efekat imaju do dve šoljice kafe dnevno. Previše kofeina, ipak, nikako nije preporučljivo jer su moguće nuspojave kao što je ubrzani rad srca. Kofein je bezbedan u dozama od 300 do 400 miligrama. Veće doze mogu da imaju niz negativnih efekata. Filtrirana kafa se, prema nekim istraživanjima, dovodi u vezu sa boljim vrednostima holesterola.

Slabo kontrolisani stres

Stres je krivac za upalne procese u telu. Višak adrenalina može izazvati fiziološke promene koje dovode do povećanja krvnog pritiska, viška holesterola, gojaznosti, insulinske rezistencije, ali i poremećaja u ritmu rada srca. Hronični stres je jedan od faktora rizika koji dovodi do zgrušavanja krvi i stvaranja tromba i u najtežim slučajevima srčanog udara. Postoji mnogo potencijalnih okidača za stres i oni neće nestati, pa je bitno naučiti na pravi način upravljati stresnim situacijama. Iskoristite slobodno vreme za opuštanje, prijatne hobije, fizičku aktivnost.

Previše ili premalo sna

Većini odraslih osoba dovoljno je 7 do 8 sati noćnog sna. Nesanica ili previše spavanja mogu takođe dovesti do niza kardiovaskularnih problema. Stručnjaci navode da nije naglasak na količini, već na kvalitetu sna. Zdrav san će regenerisati naše ćelije u uticati na kvalitet opšteg zdravlja.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Milka
6:55, 25. 09. 2022.
Odgovori

Bravo za text.

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo