Naslovna / Zdravlje

Srčani zastoj, zašto žene imaju manje šanse da prežive ovo stanje

Priredio/la: D. T.|15:30 - 15. 01. 2023.

Mnogi misle da zastoj srca dolazi bez upozorenja što je nekada nažalost moguće. Ipak, neki pacijenti često imaju simptome koji prethode zastoju. Pored toga postoji i dalje mit prema kojem su teške srčane komplikacije „rezervisane“ za muškarce

srčani zastoj Srčani zastoj je stanje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć Foto: Shutterstock

Srčani zastoj je stanje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć. Bitna je svaka sekunda, ukoliko se pacijent ne defibrilira u roku od pet minuta, šanse za preživljavanje su za 50 odsto manje. U slučaju srčanog zastoja žene imaju manje šansi za preživljavanje, glasi zaključak petogodišnjeg istraživačkog projekta.

Srce odjednom prestaje da kuca

Tokom srčanog zastoja srce odjednom prestaje da kuca. Srčani zastoj i infarkt miokarda nisu ista stanja, infarkt je posledica loše cirkulacije kroz srčane arterije, koronarna arterija se blokira i krv ne može da stigne do srca. Srčani zastoj je električni problem ili manifestacija kojoj prethodi poremećaj srčanog ritma. Veliki broj infarkta ne dovodi do srčanog zastoja. S druge strane, srčani udar je predisponirajući uzrok srčanog zastoja.

Žene imaju manje šanse da prežive srčani zastoj

Tokom poslednjih pet godina istraživači Evropskog udruženja za srčani ritam, Evropskog kardiološkog društva i Evropskog saveta za reanimaciju radili su na poboljšanju prevencije i lečenja srčanog zastoja kroz projekat ESCAPE-NET koji je završen 1. januara 2023. godine. Tokom ovog perioda objavljeno je više od 100 studija u recenziranim časopisima.

Studija objavljena u časopisu European Heart Journal u maju 2019. godine navodi da se ženama sporije pruža prva pomoć reanimacije nego muškarcima, usled čega je i niža stopa preživljavanja žena.

Srčani zastoj zahteva neodložnu pomoć

Srčani zastoj praćen je simptomima kao što su nesvestica, vrtoglavica, nepravilan rad srca, bol u grudima, kratak dah, mučnina. Srčani zastoj se javlja iznenada i preživljavanje zavisi od brzine reagovanja. Potrebno je pozvati službu hitne medicinske pomoći i dok ne stigne lekarska pomoć pružiti pacijentu kardiopulmonalnu reanimaciju.

Da li srčani zastoj dolazi bez najave?

Studija objavljena u časopisu Journal of the American Heart Association otkriva da je nekoliko nedelja pre srčanog zastoja veliki broj pacijenata posetio službu primarne zdravstvene zaštite.

-Suprotno opštoj pretpostavci iznenadni srčani zastoj ne dolazi sasvim nenajavljen. Podaci ESCAPE-NET-a pokazuju da pacijenti koji dožive srčani zastoj češće posećuju lekara u primarnoj zaštiti. Ovaj uvid može poslužiti kao povod da se učine dodatni napori da se otkriju osobe sa neposrednim rizikom od iznenadnog srčanog zastoja – objašnjava vođa ovog projekta i kardiolog dr Han Tan iz Amsterdam University Medical Centre u Holandiji.

Može li se izbeći srčani zastoj?

Neinvazivni kardiolog dr Alexandra Lajoiee Providence Saint John’s Health Center u Santa Moniki nada se da će ovo istraživanje edukovati i pacijente i lekare.

– Zaista je žalosna činjenica da mali broj lekara u primarnoj zaštiti ne može da otkrije o čemu se radi. Mislim da se većina srčanih zastoja mogla izbeći kada bismo lečili bolest koja dovodi do srčanog zastoja. Pacijenti i pružaoci primarne zdravstvene zaštite moraju ozbiljnije da shvate određene simptome kao što su bol u grudima, lupanje srca, vrtoglavica, nesvestica, kratak dah – kaže dr Lajoiee.

Dr Lajoiee  smatra da veliki broj pacijenata ima ograničen pristup nezi. – Lekar opšte prakse može i da uvidi o čemu se radi i da uputi pacijenta na lečenje kod kardiologa, ali problem je ako pacijenti nemaju pristup kardiologu ili ne mogu da urade EKG – objašnjava doktorka.

Deo razloga je u ženskoj anatomiji

Studija ESCAPE-NET  navodi da žene imaju manje šansi da prežive iznenadni srčani zastoj u poređenju sa muškarcima. Istraživači su analizirali sve pokušaje reanimacije u jednoj holandskoj provinciji. Otkriveno je da je manji broj žena u slučaju srčanog zastoja dobio prvu pomoć u vidu reanimacije.

Deo razloga leži i u ženskoj anatomiji, smatra se da je neko ko nije dobro obučen u strahu da pruži dublju kompresiju pri reanimaciji ženama sa sitnijim grudnim košem. Snaga pritiska se mora prilagoditi telesnoj građi pacijenta. Pritisak treba da bude toliki da se kod odrasle osobe grudna kost potisne za najmanje 5 centimetara ali ne više 6 centimetara.

– Mnogi misle da zastoj srca dolazi bez upozorenja što je nekada nažalost moguće. Ipak, neki pacijenti često imaju simptome koji prethode zastoju. Pored toga postoji i dalje mit da su teške srčane komplikacije bolesti kojima su skloniji muškarci, pa mnoge žene i zato moguće simptome zastoja srca pogrešno protumače – objašnjava dr Lajoiee.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo